Unutrašnji lomovi i slabosti institucija postaju sve vidljiviji i to u trenutku kada je Crna
Gora bliže Evropskoj uniji nego što je bila godinama, poručeno na CDT-ovoj
konferenciji: Kako izgleda parlamentarna demokratija na putu ka EU.
Proizvoljno tumačenje parlamentarizma i uloge skupštine, evropska agenda koja
često služi kao opravdanje za veliki broj zakona koji se usvajaju u kratkim rokovima i
ubrzanim procedurama, kraće rasprave ili njihov nedostatak, sužen prostor za
učešće javnosti, samo su neki od problema crnogorskog parlamentarizma.
Poslanik u skupštini Crne Gore, Zoran Mikić, kaže da demokratija u Crnoj Gori u
posljednje vrijeme u kontinuitetu dobija političke šamare od parlamentarne većine.
Kao problematičan presedan u parlamentarnom životu naveo je situaciju koja se
dogodila uoči rasprave o smjeni predsjednika skupštine, kada su poslanicima
nestale identifikacione kartice. Problematizuje i nedostatak političke volje za
ukrštanjem argumenata.
"Kako drugačije objasniti da parlamentarna većina bježi od rasprave za povjerenje
predsjedniku skupštine, Andriji Mandiću, osim činjenicom da oni nisu sigurni da
imaju dovoljno podrške da on i dalje ostane predsjednik skupštine. Ako ste vi sigurni
da postoji dovoljan broj poslanika u skupštini koji podržavaju da aktuelni predsjednik
skupštine ostane na toj funkciji, onda prisustvujete, odradite raspravu, ukrstimo
argumente, prebrojimo glasove i parlamentarni, politički i svaki drugi život u Crnoj
Gori nastavlja dalje", rekao je on.
Iako je skupština Crne Gore tokom svih ovih godina zadržala poziciju najotvorenijeg
parlamenta u regionu po istraživanjima CDT-a, posljednjih nekoliko godina vidljiva je
stagnacija i pad nivoa otvorenosti, istakla je Milena Gvozednović, zamjenica
izvršnog direktora CDT-a.
“Zabrinjava lakoća sa kojom se zaobilaze poslovnička pravila i demokratske
procedure – kao i brzina kojom se politički konsenzus postiže kada treba zaštititi
partijske interese. To smo vidjeli i na primjeru izborne reforme, a ni ustavne
promjene u oblasti pravosuđa nisu bile drugačije. Prije 15 dana dobili smo vrlo jasan
primjer ozbiljnosti ovih problema u funkcionisanju parlamenta. Sjednica na kojoj je
trebalo da se raspravlja o predlogu za razrješenje predsjednika Skupštine nije
održana, nakon što nije obezbijeđen kvorum u režiji dijela partija parlamentarne
većine”, istakla je Gvozdenović.
Odgovarajući na pitanje može li opozicioni poslanik ili poslanica u Narodnoj skupštini
Srbije nešto da promijeni, Biljana Đorđević, poslanica u Narodnoj skupštini
Republike Srbije, je kazala da vjeruje da borba za demokratiju u okviru institucija i
dalje ima smisla, ali da uprkos tome parlament funkcioniše u “nenormalnim
uslovima”.
“Prvo – ideja predstavničke demokratije je zamrla, jer su ljudi postali željni toga da se
makar negdje nešto promijeni, da se makar vidi promjena. To je na sve nas stavilo
pritisak. Ali ja ipak mislim da ima smisla, da se, ako ne nešto drugo, bar neke stvari
zakoče na vrijeme”.
Đorđević je funkcionisanje parlamenta ilustrovala time što je u 2025. godini bilo
ukupno 40 radnih dana.
“U prvoj polovini 2025. kad je pala vlada mi smo imali 14 radnih dana, od kojih je
većina bila za organizovanje nove sjednice. 2024. godine 27 radnih dana, dok je
Crna Gora u istom tom periodu imala 84. sjednice”. Kako je ocijenila, to su ujedno
jedini dani kada građani Srbije mogu da čuju poslanike opozicije na RTS-u.
Osvrnula se na položaj Srbije u kontekstu evropskih integracija, navodeći da Srbija
nema ni mapu puta i da je trenutno u rangu Turske i Gruzije.
“Nažalost tu smo gdje smo, dok se nešto ne promijeni bojim se da ćemo tu i ostati.
Nadam se da ima šanse da se to promijeni u nardenih 20-ak dana, a poslije toga
ćemo vidjeti”, kazala je Đorđević i dodala da se stiče utisak da Evropska komisija i
Venecijanska komisija mogu da izvrše neku vrstu uticaja, ali da je pitanje šta je
efekat toga.
Mikić dodaje da je za javnost postalo teško da razluči šta predlaže Vlada, a šta su
zahtjevi međunarodnih partnera. On je ukazao da se diskutabilne i loše odluke
nerijetko opravdavaju kao zahtjevi Brisela i upozorava da se takvo postupanje Vlade
negativno održava na percepciju građana o članstvu Crne Gore u EU.
"Nemamo transparentnost od strane Vlade da nas obavijesti ili da makar poslanike i
skupštinu obavijesti o mišljenjima koje dobija od strane Evropske komisije na
pojejdina zakonska rješenja ili ishodu određenih sastanaka koje su održali u Briselu.
Postala je floskula "to traže naši međunarodni partneri", kazao je Mikić.
U susret izborima u Crnoj Gori, Mikić očekuje dugu i prljavu izbornu kampanju i
uticaje sa strane i upozorava da su na društvenim mrežama već počele određene
aktivnostu – od fake news-a do sadržaja kreiranih putem vještačke inteligencije i
dodaje:
“Valjda će se ova pitanja etiketiranja da smo protiv evropskog puta ili da osporavamo
evropski put završiti kad završimo pregovorački proces po svim poglavljima. Ono što
ja lično mislim, ukoliko se to desi, što je u ovom slučaju izvjesnije da se desi u
narednoj kalendarskoj godini, može biti uvod u odlaganje parlamentarnih i lokalnih
izbora. Prvi put javno tu tezu koristim. Mislim da ukoliko ne zatvorimo sva
pregovaračka poglavlja do kraja ove godine, imajući u vidu od trenutka kada se
raspišu parlamentarni izbori neka je praksa ranije bila da Parlament ne funkcioniše,
da ne zasijeda. Uostalom, činjenica je da postoje i određena zakonska ograničenja
za određene te periode kada Parlament ne može da zasijeda, to bi onda značilo da
bi se naš pregovarački proces otegao i na drugu polovinu 2027. godine, a onda i
doveo u pitanje ulazak Crne Gore u EU 2028. godine. Ukoliko sva pregovaračka
poglavlja ne zatvorimo ove godine, nego se taj proces preseli na naredno proljeće,
nisam siguran da onda u Crnoj Gori neće doći još jednom do suspendovanja
izbornog i biračkog prava.”
Srbiji za desetak dana predstoje izbori, a Đorđević očekuje pobjedu studentske liste i
poručuje da će to biti prilično teško za ljude koji nemaju dovoljno ni političkog ni
parlamentarnog iskustva, ali da može biti transformativno. Dodaje da se nada da bi ti
ljudi kroz lično dostojanstvo uspjeli da vrate integritet instituciji Narodne skupštine.
Autor>radiotitograd.me
