Foto:RTCG
Jedan od vodećih problema u savremrnoj medicini jesu aritmije, pogotovo atrijalna fibrilacija. One predstavljaju nepravilnosti u radu srca, kazao je u “Linku” Radija Crne Gore povodom 29.septembra – Svjetskog dana srca načelnik Odjeljenja za poremećaje ritma i elektrofizilogiju srca Kliničkog centra dr sc.med.Mihailo Vukmirović.
,Aritmije nastaju zbog problema u struji srca, koja dovodi do kontraktilnosti srca, to jest srčanih otkucaja. Tada imamo poremećaj u vidu propagacije srčanih struja ili jedno prijevremeno starenje srčanog mišića. Umjesto srčanih ćelija stvaraju se ožiljna tkiva, a ona su izvori aritmija. Svjedočimo da je njihova učestalost sve veća, naročito u mlađoj populaciji, te da postoji više razloga za to. Jedan je svakako neadekvatna ishrana, koja je neredovna, obilna, često u večernjim časovima. Sa druge strane, fizička neaktivnost ili pretjerana fizička aktivnost, uz lošu hidraciju, nešto je što takođe može dovesti do poremećaja srčanog ritma. Problem mogu da budu i doping sredstva. Iz želje da postignu sve bolje, odnosno vrhunske rezultate, pribjegavaju im, kako profesionalni sportisti, tako i rekreativaci, koji hoće da svoju figuru, za kratko vrijeme, učine lijepom. Ukoliko to nije prilagođeno i ako se koriste energetski napici, a uz puno fizičkih ili psihičkih aktivnosti, koje ne prate adekvatan san i odmor, sve to može da dovede do aritmija”, ukazao je dr Vukmirović.
Objasnio je da na aritmije može da ukaže zamaranje koje je bez razloga.
Dr Mihailo Vukmirović (Foto: RTCG),,Takođe, ukoliko primijetimo da srce preskače, da treperi, da osjećamo neku nesvjesticu ili gubitak svijesti. Ukoliko se to ponavlja, moguće je da su u osnovi srčane aritmije.
To su svakako razlozi zbog kojih pacijenti treba da se obrate ljekaru, osobito ako imaju neku hroničnu bolesti, kao što je dijabetes, hipertenzija, bubrežna slabost, hronična opstruktivna bolest pluća i slično. Važno je i ako imaju člana porodice koji je u mlađoj životnoj dobi dobio neku od kardiovaskularnih bolesti ili je došlo do iznenadne smrti. Kod takvih pacijenata mi procjenjujemo da li je u pitanju jedan bezopasan poremećaj ritma, koji se obično i dešava u vidu srčanih preskoka. Ukoliko dođe do nekog oštećenja srčanog mišića, odnosno razvoja srčane slabosti, takvu aritmiju treba agresivno tretirati ljekovima ili kateterablacijama”, naglasio je dr Vukmirović.
Podsjetio je da se u Kliničkom centru duže od decenije rutinski rade kateterablacije.
,,Standardno se primjenjuju radiofrekventne kateterablacije, čija se koncepcija zasniva na isporuci radiofrekventne energije, odnosno zagrijavanju tkiva. Rade se i krioblacije, kod kojih se rezultati postižu smrzavanjem dijela srčanog mišića. Odnedavno je u Kliničkom centru počelo i savremeno liječenje takozvanom ablacijom isporuke visokovoltažne energije u pulsnom polju. Tako se mogu modifikovati aritmogeni supstrati, odnosno djelovi srčanog mišića koji su izvori patoloških aritmija, među kojima je i atrijalna fibrilacija, koja je najučestalija aritmija ovog vremena”, naveo je dr Vukmirović.
Prema njegovim riječima, u Kliničkom centru, prošle godine, uradjeno je preko 170 kateterablacija, a ugrađeno je preko 470 različitih tipova pejsmejkera.
,,Ove godine postižemo još bolje rezultate. Zato očekujemo da će ta brojka biti značajno veća, što dovodi do toga da i liste čekanja budu sve manje i da pacijenti mogu našu pomoć dobiti u nekom najkraćem mogućem roku”, poručio je dr Vukmirović.
U susret Svjetskom danu srca podsjetio je koje tegobe upućuju na kardiovaskularne bolesti.
,,To je neadekvatno zamaranje, dakle jedna neadekvatna tolerancija fizičke aktivnosti, zatim gušenje, osobito u večernjim časovima, odnosno u toku ležanja, koje nas budi noću. Upozorava i pojava nadražajnog, upornog noćnog kašlja. Ako dođe do pojave bola u grudima u toku hoda uzbrdo, uz stepenice ili bržeg hoda, koji se povlači nakon prekida aktivnosti ili ukoliko taj bol bude intenzivniji ili duži i javlja se nekada i u periodu mirovanja. To su znaci koji mogu da ukažu na neki od kardiovaskularnih problema. Važan simptom su i nesvjestice kojima može prethoditi neki drugačiji, jači ili nepravilni srčani rad. To su znaci upozorenja, kada treba da se javimo svom ljekaru”, upozorio je dr Vukmirović.
Prevencija kardiovaskularnih bolesti treba da bude u fokusu, jer je više od 30% svih smrtnih slučajeva uzrokovano tim problemima, saopštio je Radiju Crne Gore internista – kardiolog u Kliničkom centru dr Milan Popivoda.
,,Kada govorimo o prevenciji, važno je imati u vidu da ona predstavlja više sitnih, svakodnevnih koraka, a ne jednu ključnu jednokratnu mjeru ili jednu ili više tableta. Znači, potrebno je da o tome mislimo i da to stalno primjenjujemo. Kao ključne uzroke masovnosti kardiovaskularnih bolesti, prije svega treba da istaknemo pušenje, neadekvatne nivoe krvnog pritiska, masnoća u krvi, dijabetes, fizičku neaktivnost, uz psihosocijalni stres i genetiku”, naveo je dr Popivoda.
Ukazao je da se o pušenju kao faktoru rizika za srčane bolesti govori malo, pomene se u jednoj rečenici, a značaj je mnogo veći.
,,Dakle, prekid pušenja treba da bude imperativ, jer većina oboljelih, koji rano postanu kardiološki pacijenti, jesu pušači. S druge strane, u osnovi ovih drugih faktora rizika je gojaznost, kao veliki javnozdravstveni problem i u svijetu i kod nas. Stoga mjere koje treba da primijenimo u suzbijanju gojaznosti moraju biti u centru kardiovaskularne prevencije. Pored njih, važno je reći da od skoro i u Crnoj Gori postoje medikamenti za liječenje gojaznih osoba”, kazao je dr Popivoda.
Prema njegovim riječima, savremeno vrijeme donijelo je pojavu lako dostupne, jeftine, ultraprerađene hrane, koja je sve češće na našim jelovnicima.
Dr Milan Popivoda (Foto: RTCG),, Potrebno je smanjiti konzumaciju te hrane. Ona je bogata zasićenim mastima, šećerima, aditivima, a siromašna proteinima, vitaminima, mineralima koji su neophodni za adekvatno funkcionisanje organizma. Umjesto da imate obrok koji će zadovoljiti nutritivne potrebe, imate obrok koji djeluje ukusno, ali je jako bogat energijom, a siromašan ostalim hranjivim materijama. I dovodi do toga da tokom dana unesemo više kalorija, nego što nam je potrebno. I o tim stvarima najčešće se ne razmišlja. Ilustrativan je primjer da 100 grama čipsa ima nekih 500, 550 kalorija. Toliku energetsku vrijednost ima obrok koji se sastoji od dva do tri jaja, uz jedno parče hljeba, veliku salatu i manju čašu jogurta. To su ekvivalenti. O tim stvarima ne vodimo računa, a one dovode do svih ovih štetnih efekata po zdravlje”, istakao je dr Popivoda.
Apostrofirao je i značaj kretanja.
,,To je neophodna mjera. Svako treba naći način da se što više kreće u granicama svojih zdravstvenih mogućnosti. Važan je i uticaj stresa. Ne mora to biti neki neprijatan ili katastrofalan događaj. Svakodnevna, manja dešavanja, kao što su problemi na poslu, konfliktne situacije u porodici, konstantna zabrinutost, dovode do aktiviranja endokrinog sistema na način koji ne pogoduje zdravlju. Isto tako i alkohol je nešto što takođe treba da bude u fokusu prevencije. Treba ograničiti unos, jer ne postoje konzistentni dokazi da alkohol u bilo kojoj količini predstavlja zdravu namirnicu. Bile su neke opservacione studije koje su govorile o tome da možda crno vino u manjoj količini ima pozitivan efekat na srce. Međutim, nemamo kliničke studije koje bi to potvrdile. S druge strane, neophodan je oprez i kad govorimo o konzumaciji energetskih pića. Veća količina kofeina i šećera uzeta u kratkom roku, uz upotrebu alkohola, mogući su faktor za razvoj hipertenzije, aritmija, nesanice, tremora i drugih loših posljedica po zdravlje. Nesanica je takođe u korjenu ili jedan od faktora za razvoj gojaznosti, kao i pratilac stresa sa negativnim efektima po endokrini sistem. To kasnije predstavlja kardiovaskularni rizik. Znači da i tom problemu treba posvetiti veliku pažnju kad je riječ o prevenciji kardiovaskularnih oboljenja”, zaključio je dr Popivoda.
Izvor:RTCG
