Agenti njemačkih tajnih službi će se od ove godine obrazovati na fakultetima sa ciljem da se poboljša saradnja među službama.
Dojče vele navodi slučaj jedne 29-godišnjakinje, koja ne smije da kaže svoje pravo ime, jer je tajnovitost dio njenog posla, pa se predstavila kao Luiza.
Luiza radi u Njemačkoj tajnoj službi za inostranstvo – BND, a početkom godine je, zajedno sa 50 drugih studenata, upisala master, do sada jedinstven u Njemačkoj – „Inteligence and Security Studies”, što jednostavnije rečeno, znači da će postati magistar špijunaže.
Ona je tokom desetogodišnje karijere, još prije master-studija, radila odgovorne poslove, takođe u oblasti međunarodnog terorizma.
U dvogodišnjim studijama Luiza i drugi studenti imaće različite mogućnosti: neće joj predavati samo pravnici koji bi trebalo da joj ukažu na to gdje su granice obavještajnog rada, već su tu i psiholozi, istoričari, eksperti za islam ili naučnici koji se bave istraživanjem ekstremizma.
Spektar tema je širok. Jedna nastavna jedinica se na primjer bavi društvenim medijima, poput Fejsbuka i Tvitera, kako bi na taj način mogli pravovremeno da otkriju krizne situacije. Na jednom drugom modulu se obučavaju za kontroverzni odnos sa tzv. V-ljudima (ljudi od povjerenja), osobama od kojih tajne službe dobijaju informacije sa desno-ekstremističke i islamističke scene.
Tajne službe svjesno vrbuju ove ekstremiste i plaćaju ih kako bi dobili informacije sa tih scena i na taj način spriječili moguće napade. Ali, u skandalu nastalom nakon što je ubijen istaknuti političar Valter Lubke, za čije se ubistvo okrivljuju ekstremni desničari, posumnjalo se u njihovu pouzdanost i kritikovala saradnja tajnih službi sa V-ljudima.
Sada se, međutim, nadaju da će se uvođenjem ovih studija ta saradnja profesionalizovati. Naime, sada su psiholozi ti koji treba da ocijene kada se „ljudima od poverenja” može a kada ne može verovati.
Dok je u Njemačkoj to novina, u drugim zemljama, na primer Velikoj Britaniji i SAD, već godinama postoji mogućnost da se studira špijunaža – na primer na Kraljevskom koledžu u Londonu.
„Jedan od glavnih razloga za to je što dugi niz godina skoro da nije bilo dodirnih tačaka između nauke i tajnih službi”, kaže profesor Jan-Hendrik Ditrih, jedan od rukovodilaca programa.
Dodaje da nauka postavlja pitanja, kritikuje, analizira, a s obzirom na raniju relativno strogu izolaciju tajnih službi od spoljnog svijeta, kaže da je to bilo nespojivo.
Tajne službe su u međuvremenu u Njemačkoj postale transparentnije. Time je porasla i spremnost na dijalog.
„
Dugoročno se čak planira da bi na ovom fakultetu mogli da studiraju i pripadnici inostranih borbenih snaga ili preduzetnici. U svakom slučaju oni neće moći da pohađaju sve studijske programe. Pojedini programi će sigurno biti mogući samo za studente bezbednosnih službi,prenosi Tanjug.
„Ovaj studijski program u ovom obimu je jedinstven u Evropi. Jer, pokušaj da se svi bezbjednosni akteri stave pod jednu kapu, na drugim mestima često propadne zbog egoizma pojedinih resora”, kazao je Ditrih.
On naglašava da su svi predavači nezavisni.
„Uticaj spolja bi bio atak na slobodu nastave. Jer, nezavisnost je od suštinske važnosti za naučnike. U protivnom ne mogu da normalno funkcionišu”, kazao je on.
To su prihvatili i njihovi budući klijenti, jer znaju da im više koristi nezavisna naučna ekspertiza od pukih predavanja.
Izvor: Tanjug
