Foto:Printscreen
Preispitivanje ratifikovanog sporazuma moglo bi ugroziti evropski put Crne Gore, ocijenila je ministarka javnih radova Majda Adžović na javnoj raspravi povodom ocjene ustavnosti Zakona kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Ustavni sud Crne Gore danas, prvi put nakon osam godina, održava javnu raspravu – i prvi put je omogućeno da je građani prate uživo putem interneta i televizija koje su najavile direktan prenos. Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko je kazala da je pred tom institucijom ključno pitanje ustavnog poretka.
Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko ocijenila je danas, na otvaranju javne rasprave, da se pred Sudom nalazi jedno od najozbiljnijih i najvažnijih ustavnopravnih pitanja sa kojim se ovaj saziv suočio tokom svog mandata.
Armenko je naglasila da se rasprava vodi polazeći od Ustava kao temelja identiteta države, njenog integriteta i suvereniteta, ističući da su u teoriji ustavnog prava i praksi ustavnih sudova širom Evrope posebno značajna pitanja pravne snage ratifikovanih međunarodnih ugovora u unutrašnjem pravnom poretku. Kako je navela, ključno je razmotriti da li su takvi ugovori hijerarhijski ispod Ustava i da li, i u kojem obimu, mogu biti predmet kontrole ustavnosti.
„Princip ustavnosti podrazumijeva da su pravna pravila sistematizovana u najvišem pravnom aktu države, a njegovo poštovanje ima suštinski značaj za jedinstvo pravnog poretka i pravnu sigurnost“, kazala je Armenko, upozoravajući da bi nepoštovanje tog principa dovelo u pitanje samu hijerarhiju pravnih normi.
Ona je istakla da je postojanje Ustava kao vrhovne pravne norme dovedeno u pitanje ukoliko on ne predstavlja akt iz kojeg proizlazi cjelokupan pravni sistem. U tom kontekstu, naglasila je da Ustav mora biti „živi instrument“ koji prati društvene promjene, ali i da Ustavni sud mora voditi računa o granicama svoje nadležnosti, ostavljajući prostor drugim ustavnim organima da djeluju u okviru svojih ovlašćenja.
Predsjednica Ustavnog suda podsjetila je da je osnovna uloga te institucije zaštita ustavnosti i zakonitosti, te da je u konkretnom slučaju zadatak Suda da preispita da li je dosadašnja praksa, koja se odnosi na ograničenu nadležnost u ocjeni ustavnosti međunarodnih ugovora, u skladu sa duhom crnogorskog Ustava.
Armenko je ukazala i na značaj blagovremenog postupanja Ustavnog suda, kako bi se izbjeglo da važna pitanja koja opterećuju javnost i utiču na međunarodni ugled države ostanu neriješena do trenutka kada reagovanje više ne bi imalo smisla.
Govoreći o konkretnom predmetu, navela je da su inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma otvorile niz pitanja iz oblasti ustavnog prava, međunarodnog javnog i privatnog prava, kao i stvarnog prava, zbog čega je Sud odlučio da u raspravu uključi i stručna lica iz tih oblasti.
Ona je izrazila očekivanje da će svi učesnici u postupku, a posebno pozvani stručnjaci, iznijeti argumente zasnovane isključivo na ustavnopravnim načelima i međunarodnopravnim standardima.
Adžović: Preispitivanje ratifikovanog sporazuma moglo bi ugroziti evropski put Crne Gore
Ministarka javnih radova Majda Adžović poručila je da se rasprava o spornom zakonu vodi isključivo na pravnom planu, podsjećajući da je Skupština već zauzela politički stav o tom pitanju. Kako je naglasila, Venecijanska komisija je jasno ukazala da naknadno preispitivanje i poništavanje ratifikovanog međunarodnog ugovora može dovesti državu u sukob sa međunarodnim obavezama.
Adžović je upozorila da bi prihvatanje inicijativa koje su suprotne stavu Venecijanske komisije moglo imati štetne posljedice po pristupne pregovore Crne Gore sa Evropskom unijom. Prema njenim riječima, suštinsko pitanje koje se nameće jeste kakva je skupštinska većina bila potrebna za utvrđivanje sporazuma.
„Stavovi Vlade i podnosilaca inicijativa razilaze se u jednom ključnom pitanju – oni smatraju da je za donošenje Zakona bila potrebna dvotrećinska većina, dok je stav Vlade da kvalifikovana većina nije bila neophodna“, kazala je Adžović.
Ona je podsjetila da Skupština primjenjuje Ustav, te da je Ustavni sud jedina institucija koja može korigovati odluke koje se tiču ustavnosti. Kako je navela, Skupština se prilikom donošenja odluke pozvala na raniju odluku o ratifikaciji sporazuma o pristupanju Crne Gore NATO-u, a Ustavni sud je već zauzeo stav da je u takvim slučajevima dovoljna prosta većina.
„Dolazimo do zaključka da za ratifikaciju sporazuma nije bila potrebna dvotrećinska većina. Čak i kada bi se prihvatilo da se sporazumom uređuju svojinska prava stranaca, odluka Ustavnog suda jasno ukazuje da se odredba člana 91 Ustava odnosi na zakone koji uređuju ova pitanja, a ne na zakon kojim se potvrđuje međunarodni ugovor“, istakla je ministarka.
Prema njenim riječima, eventualna promjena stava Ustavnog suda značila bi odustajanje od dosadašnje sudske prakse prema kojoj sud nema nadležnost da ispituje ustavnost odredbi međunarodnih ugovora, što bi bilo u suprotnosti sa evropskim normama vladavine prava.
Adžović je upozorila i da bi izmjena ranijih odluka mogla imati posljedice po već potpisane i ratifikovane međunarodne ugovore, uključujući i NATO sporazum. Naglasila je da se sporni sporazum još uvijek ne primjenjuje i zatražila da Ustavni sud odbije podnijete inicijative.
Kostić Mandić: Sporazum usvojen uz netransparentnu i pravno upitnu proceduru
Profesorica međunarodnog privatnog prava Maja Kostić Mandić upozorila je da je nedavno usvojeni Sporazum sa UAE problematičan zbog netransparentne i pravno sporne procedure u svim fazama.
„Iznenadila sam se kada sam vidjela da u propratnim materijalima stoji da nije bilo konsultacija sa eksternim ekspertima, niti učešća javnosti. Sam predlog sporazuma usvojen je bez rasprave, na elektronskoj sjednici Vlade“, istakla je Kostić Mandić.
Profesorica je podsjetila da je, prilikom usvajanja Ustava, tadašnji Pokret za promjene podršku uslovio odredbom da se o pravima stranaca odlučuje dvotrećinskom većinom.
Ona je naglasila da Emirati nemaju obaveze prema Crnoj Gori na osnovu ovog Sporazuma, ali da država preuzima međunarodne obaveze ako firma iz UAE postane investitor u Crnoj Gori.
Posebno je problematično, kako je rekla, narušavanje suvereniteta zemlje.
„Prenosi se dio suvereniteta na stranu vladu – predviđeno je da ona značajno utiče na identifikovanje i kvalifikovanje projekata kao strateških i od javnog interesa za Crnu Goru”, rekla je ona.
Zbog čega je održana javna rasprava
Rasprava se vodi povodom ocjene ustavnosti Zakona kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
“Radi se o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, što Vlada Crne Gore kao potpisnica Sporazuma negira”, kazali su iz suda.
Sud je pozvao šest stručnjaka iz ustavnog, međunarodnog javnog i međunarodnog privatnog prava.
“Svoja mišljenja iznijeće profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević, profesori ustavnog prava Đorđe Gardašević iz Zagreba i Vladimir Đurić iz Beograda. Mišljenje će dati i profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekološkog prava Maja Kostić Mandić iz Podgorice”, navode iz US.
Njihova uloga je da rasvijetle pojedina pitanja koja su istaknuta u inicijativama za ocjenu ustavnosti, ali i ona koja su sami uočili kao potencijalno sporna prilikom analize Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima.
“Svoje stavove iznijeće i podnosioci inicijativa – odbornik Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, kao i predstavnici Skupštine i Vlade Crne Gore, u istom vremenskom trajanju. Pitanja stručnjacima moći će da postavljaju isključivo sudije”, dodaju iz suda.
Podsjećaju da je posljednja javna raspravu održana u aprilu 2017. godine, kada je Sud odlučivao o naknadama za majke troje i više djece.
“Ustavni sud je ovoga puta procijenio da je javna rasprava neophodna zbog više složenih ustavnopravnih pitanja koja su istaknuta u inicijativama i kroz rad na predmetima”, poručuju u saopštenju.
Javna rasprava o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima počeće u 11. časova i planirano je da traje najduže pet sati.
Izvor:CDM
