Govor mržnje je postao sveprisutna pojava u modernom društvu, posebno s rastom digitalnih platformi. Ali šta zapravo predstavlja govor mržnje i kako ga prepoznati? Govor mržnje obuhvata sve oblike izražavanja koji šire, podstiču, promovišu ili opravdavaju mržnju, diskriminaciju ili neprijateljstvo prema pojedincima ili grupama na osnovu njihovih osobina kao što su rasa, religija, etnička pripadnost, pol, seksualna orijentacija ili druge identitetske karakteristike. Prepoznavanje govora mržnje zahtijeva pažnju na jezik koji dehumanizuje, ponižava ili direktno poziva na nasilje i diskriminaciju.
Pored toga što je društveno štetan, govor mržnje može imati dubok uticaj na mentalno zdravlje onih koji su njime pogođeni. Psihološke posljedice uključuju stres, anksioznost, depresiju, pa čak i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Dugotrajno izlaganje mržnji može dovesti do osjećaja nesigurnosti i izolacije, te ozbiljno narušiti kvalitet života pojedinaca. Sagovornica, Radmila Stupar Đurišić, psihološkinja, ističe značaj prepoznavanja i razumijevanja ovih posljedica kako bi se pružila adekvatna podrška žrtvama.
Autor:radiotitograd.me (B.B.)
