U Crnoj Gori, inkluzija osoba sa invaliditetom postaje sve važnija tema, a Dnevni centar za djecu i mlade sa poteškoćama u razvoju i invaliditetom „Tisa“ iz Bijelog Polja predstavlja jedan od pozitivnih primjera kako institucije mogu doprinijeti poboljšanju kvaliteta života svojih korisnika. Kroz različite projekte, saradnju sa institucijama i nevladinim organizacijama, ovaj centar aktivno radi na podizanju svijesti, osnaživanju osoba sa invaliditetom i kreiranju inkluzivnog društva.
Koliko je važno pružiti djeci i mladima sa poteškoćama u razvoju mogućnost da se obrazuju, razvijaju vještine i postanu ravnopravni članovi zajednice, potvrđuje i Ensad Omerović, direktor Dnevnog centra „Tisa“. U intervjuu koji slijedi, Omerović govori o značaju inkluzivnih projekata, izazovima sa kojima se suočavaju djeca sa invaliditetom i njihovim porodicama, te o planovima centra za unapređenje inkluzivnih usluga.
Kako se kroz konkretne aktivnosti i projekte može unaprijediti svakodnevni život osoba sa invaliditetom? Koliko je značajna podrška lokalne zajednice i državnih institucija? Šta su ključni koraci ka stvaranju boljeg društva za sve? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja donosi intervju sa Ensadom Omerovićem.
- Kako kroz rad Dnevnog centra “Tisa” doprinosite podizanju svijesti o osobama sa invaliditetom?
Samim radom dnevnog centra povećavamo inkluziju i uključivanje osoba sa invaliditetom u svakodnevne životne aktivnosti kroz razne radionice koje se održavaju na raznim događajima. Omogućeno im je da budu tretirani dostojanstveno i sa poštovanjem. Takođe omogućavamo im da postignu maksimum izvodljivog razvoja i nezavisnosi. Kroz razne projekte koje sprovodi naš centar ponuđena im je odgovarajuća fizička i medicinska njega, edukacija, obuka, rehabilitacija, usluge na dnevnom novou koje obogaćuju njihov život i čine ih prepoznatljivim u društvu. Omogućeno da borave u sredini koja im najviše odgovara, u skladu sa sopstvenim izborom,. Omogućeno da žive što je moguće nezavisnije i da učestvuju u normalnom životu u okviru njihove zajednice.Takođe kroz promovisanje putem društvenih mreža i putem medija promovišemo svega što oni mogu kako kroz društvene mreže tako i putem televizije. U narednom periodu bi pomenula planirane aktivnosti među koji ma su posjeta Zlatiboro, Mostaru , Trebinju i Lovćenu kako bi omogućili djeci sa smetnjama u razvoju upoznavanje sa kulturnim i istorijskim naslijeđem ovih lokacija. Takođe bi napomenuli da ćemo kroz edukativno zabavne radionice obilježiti važne datuma kako bi skrenuti pažnju na veoma važne događaje i teme koje su vezane za naše korisnike. Neki od njih su
Međunarodni dan ljudskih prava, dan osoba sa invaliditetom, međunarodni dan tolerancije,svjetski dan djeteta, svetski dan mentalnog zdravlja, međunarodni dan osoba sa autizmom i daunovim sindromom kao i svjetski dan djece oboljele od raka i mnoge druge.
- Koje aktivnosti smatrate najefikasnijima u borbi protiv predrasuda u društvu?
Prikazivanje osoba sa invaliditetom javnosti i integrisanje njih u svakodnevna dješavanja. Razne posjete školama vrtićima igraonicama, posjeta bioskopu. Odlazak na razna kulturno istoriska mjesta. Posjeta drugim gradovima u okolini i regionu. Kroz niz vanastavnih aktivnosti prikazujemo sve šta ta djeca mogu, na taj način upoznajemo društvo sa njihovim postojanjem. Takođe upoznavanje termina empatije kroz sistem školovanja kako kroz manje grupe vrtiće tako I kroz škole. Primjer takve aktivnosti je film koji smo planirali da montiramo sa sadržajima svakodnevnog karaktera da bi se prikazala slika na koji način provode korisnici svoje vrijeme u našem centru.
- Da li smatrate da se percepcija zajednice prema osobama sa invaliditetom mijenja i na koji način?
Svakako je na zavidno boljem nivou u odnosu na prije nekoliko godina. Ali je još uvijek veoma dug put prikazivanja stvarne slike osoba sa invaliditetom. U našem centru pri svakoj posjeti kako pojedinca tako i grupe ljudi stvorimo drugačiju sliku pokazivanjem šta oni mogu u odnosu na ono šta ljudi misle da oni mogu. Mi se trudimo da budemo primjer, na koji način treba prikazati zajednici da osobe sa invaliditetom postoje i da su one jedna veoma važna karika našeg društva.
Primjerom jedne od radionica” ja sam dijete imam plan” gdje smo izveli djecu na trg da slikaju na papir raznim tehnikama.
- Da li smatrate da je inkluzivno obrazovanje u Crnoj Gori dovoljno razvijeno i kako se može poboljšati?
Crna Gora je na dobrom putu da se poboljšaju svi parametri u vezi inkluzivnog obrazovanja, takođe je u narednom period stavila sebi kao jedan od važnijh zadataka reforme obrazovanja poboljšanje inkluzije. Ali smo mišljenja da uvijek možemo više i da je to tema kojoj bi se trebali baš posvetiti kako kroz obrazovne institucije tako i kroz ostale organe države. Poboljšati prostor u ustanovama obrazovanja prilagoditi ga na bolji način djeci sa posebnim potrebama. Da svaka ustanova posjeduje montesori prostoriju kancelariju logopeda i tajmaut sobu.
- Kakvu saradnju imate sa školama i da li postoje zajednički projekti koji pomažu boljoj integraciji djece sa poteškoćama u razvoju u obrazovni sistem?
Sa većinom Bjelopoljskih škola imamo veoma dobru saradnju kako sa školama tako i sa vrtićima. U cilju pružanja kvalitetnog doprinosa na polju dodatne stručne podrške djeci sa smetnjama u razvoju potpisali smo memorandum o saradnji sa školama I vrtićima. Vrlo su česti gosti oni nama I mi njima kroz razne radionice. Jedan od tih primjera jeste bazar na koji smo bili pozvani kao gosti da prezentujemo i prodajemo naše radove. Takođe smo imali u prethodnom period zajedničko druženje grupa iz vrtića sa našom djecom kako u prostorijama centra tako i u prostorijama vrtića. Veliki broj naše djece pohađa škole tako da imamo uvijek zajednička druženja i razne projekte kroz koje djeca sa posebnim potrebama budu viđena i prepoznata od stane svojih vršnjaka.
- Da li postoje programi ili projekti koji omogućavaju osobama sa invaliditetom sticanje radnih vještina i lakši pristup tržištu rada?
Naravno da postoje kako projekti koji su podržani od Uend-ipija tako i od strane naše države kroz ZZCG.
- Koliko je značajna saradnja sa institucijama i organizacijama za uspjeh projekata inkluzije?
Veoma je važna uvezanost institucija radi lakšeg ostvarivanja prava osoba sa invaliditetom. Takođe kada spojimo zajedničke ideje svaki stepenih ka kvalitetnom uspjehu inkluzije je lakši. Veoma je veliki broj primjera saradnje institucija koji su poboljšali sam uspjeh inkluzije u društvu. Na svakom našem dešavanju imamo razne prestvnike institucija kao goste pogotovo na manifestacijma za novu godinu gdje smo imali donaciju od raznih organizacija koje nama pomažu u svakodnevnom radu.
- Možete li nam navesti neki uspješan primjer projekta koji ste realizovali u saradnji sa drugim organizacijama?
Veoma važan projekat koji smo realizovali u ovom prethodnom period je bio „Sigurnim korakom do boljih usluga”. Gdje smo bili finansirani od strane Evropske unije i kao sufinansijer je bila Vlada Crne Gore. Gdje smo u period od godinu dana uključili u rad naše stare korisnike koji su prešli starosnu granicu od dvadeset I šest godina. Takođe bi pomenuo i projekat prekogranične saradnja sa Udruženjem za pomoć mentalno nedovoljno razvijenih osoba „Tahir Taša Delić“ iz Novog Pazara pod nazivom “ZAJEDNIČKOM AKCIOM DO BOLJIH USLUGA”.
Jedana od radionica koje smo u prethodnom period odradili u saradnji sa Hotelom Zoe jeste kulinarska radionica gdje smo imali ustupljen prostor hotela da se oni oprobaju u raznim djelatnostima iz te svere. Da nauče neke stvari o ugostiteljstvu i da se možda prepoznaju kao budući zaposleni u nekoj od tih grada turizma. Takođe imamo dobru saradnju sa cvećarom Šćekić gdje smo sa djecom imali priliku da im prikažemo jedan od načina na koji mogu oni da se bave nekom djelatnošću pravljenjem cvjetnih aranžmana. Djeca su sa entuzijazmom pravila razne kreacije uz pomoć radnika dnevnog centra I zaposlenih u cvećari. Takođe smo bili posjetioci gradskoj pijaci gdje su djeca bila primjećena i kroz svakodnevne aktivnosti trgovina na pijaci prikazali smo da je veoma važno da su uključeni u sve svere društva.
- Kakva je podrška lokalne samouprave i koliko su građani spremni da doprinesu inkluziji?
Imamo veoma dobru podršku lokalne samouprave kako presjednika tako i svih rukovodećih članova Opštine. Vrlo su česti gosti u našem centru i na svaki naš zahtjev koji je vezan za poboljšanje statusa djece sa posebnim potrebama nismo ostali uskraćeni. Pojedinci su svakako spremni da doprinesu inkluziju ali društvo u globalu baš i nije. U jednoj od radionica na kojoj su korisnici centra izveli koreografiju na trgu gdje su igrali i plesali uključenost pojedinca u naše dešavanje je bila da oni koji znaju za tu djecu i koji su imali dodirnih tačaka nijesu imali problema da se druže sa nama i da učestvuju u radionici. Zbog toga je naš cilj da se što više promoviše inkluzija I da to ne bude neka nepoznanica u društvu već da budu kako pojedinac tako i cjelokupno društvo uključeni.
- Šta bi, po vašem mišljenju, bila tri ključna koraka ka izgradnji inkluzivnijeg društva u Crnoj Gori?
– Uvođenje kroz sistem poboljšanje empatije,tolerancije i poštovanja,
– Društvena uključenost osoba sa invaliditetom kroz razne manifestacije.
– Mijenje svijesti o pravom stanju osoba sa invaliditetom
- Koji su vaši planovi za naredni period kada je riječ o projektima za osobe sa invaliditetom?
Jedan od veoma važnih projekata na kojem bi stavili apostof jeste nadogradnja drugog sprata. Samom nadogradnjom bi omogućili poboljšan rad korisnika čija je starosna granica premašila dvadeset šest godina. Kroz razne projekte koje smo planirali omogućili bi njihovim roditeljima da imaju malo više vremena za sebe dok su njihova djeca u sigurnom okruženju.
Dnevni centar “Tisa” u 2025. godini nastavlja sa pružanjem visokokvalitetnih usluga za korisnike kroz stručno vođene aktivnosti, obuke i mobilni tim. Fokus će biti na poboljšanju socijalne integracije, pružanju fizičke i psihološke podrške, kao i promovisanju inkluzivnog društva za osobe sa invaliditetom. Na osnovu prethodnih iskustava, predstojeće godine planirane aktivnosti i obuke biće realizovane sa ciljem unapređenja kvaliteta života naših korisnika i njihova aktivna participacija u zajednici.
Takođe planiramo da uvedemo besplatna liniju koja će biti dostupna 24h za sve roditelje koji imaju problema sa djecom. Da u bilo koje doba dobiju veoma kvalitetan I besplatan savet od našeg stručnog tima.
Napravili smo takođe i mobilni tim Dnevnog centra “Tise” koji ima za cilj da pruži podršku korisnicima koji iz različitih razloga ne mogu da dolaze u centar, te da im omogući pristup uslugama i podršci u njihovim domovima. Planirani rad mobilnog tima za 2025. godinu uključuje: redovne posjete korisnicima u njihovim domovima , podrška porodicama, uključivanje korisnika u grupne aktivnosti – iako korisnici ne mogu redovno prisustvovati aktivnostima u Centru, mobilni tim će organizovati aktivnosti sa drugim članovima porodice u njihovim zajednicama, čime će povećati socijalnu integraciju i umanjiti socijalnu izolaciju.
- Kako zainteresovani pojedinci, organizacije i institucije mogu doprinijeti vašem radu i podržati inkluziju?
Jedna od najvažnijih stvari jeste pokazivanje više inicijative za saradnju sa Dnevnim centrom, promovisanje našeg rada kroz neke uzajamne aktivnosti, donacije u vidu novca i edukativnog materijala. Sama posjeta našoj ustanovi i druženja sa korisnicima kako unutar ustanove tako i kroz razne naše aktivnosti. Jedna od veoma važnih stvari koje mogu pojedinac ili grupacija ljudi uraditi jeste finansijska pomoć za izgradnju sprata. Mi smo na humanitarnoj večeri skupili određenu svotu novca koja nam je potrebna za nadogradnju sprata ali je potrebno još dosta da bi se otpočela realizacija tog projekta.
- Koju poruku želite poslati roditeljima djece sa poteškoćama u razvoju i široj zajednici?
Poruka koja bi bila upućena široj zajenici jeste da smo mi svi to dijete sa posebnim potrebama i da ga treba prihvatiti kao ravnopravnog člana društva. Jer svako od nas makar u jednom trenutku je imao dodirnih tačaka sa takvom djecom, tako da i ako pojedinac misli da ne može da promijeni svijest svih svojim postupkom stvarnost je drugačija. A roditeljima sa druge strane bi poručili da nijesu sami i da je svaki problem koji se podijeli sa nekim drugim lakše riješiti nego sam. A da će se naš rad kao ustanove temeljiti na principima inkluzije, ravnopravnosti i poštovanja prava svakog korisnika i trudićemo se da svakom našom akciom stvorimo sigurno okruženje za njihov napredak i srećan život.
Iako su ostvareni značajni pomaci, pred Crnom Gorom je još dug put ka potpunoj inkluziji. Potrebna su dodatna ulaganja u obrazovni sistem, prilagođavanje infrastrukture, zapošljavanje i veća podrška porodicama djece sa invaliditetom. Međutim, ključni faktor ostaje promjena svijesti – prihvatanje različitosti kao bogatstva društva, a ne prepreke.
Kako ističe Ensad Omerović, inkluzija nije samo odgovornost institucija, već svih nas. Svaki pojedinac može dati doprinos – bilo kroz podršku, razumijevanje ili aktivno učešće u inkluzivnim inicijativama. Samo zajedničkim naporima možemo izgraditi društvo u kojem svi imaju jednake šanse za razvoj, napredak i srećan život.
Projekat “Kad tišina progovori” realizuje se uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Cilj projekta je da istakne izazove s kojima se suočavaju djeca sa poteškoćama u razvoju, s posebnim fokusom na njihov razvoj, obrazovanje i svakodnevni život.
Foto: https://www.dnevnicentartisa.me/index.php/galerija
Autor: Radonjić A./radiotitograd.me
