Foto:PKCG
Održiv rast zarada ne može počivati samo na promjeni poreskog obračuna ili administrativnom
određivanju njihovog nivoa, već mora biti praćen stvaranjem uslova za očuvanje proizvodnje,
konkurentnosti i radnih mjesta, ocijenio je Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke
industrije na zajedničkoj sjednici sa Odborom udruženja malih i srednjih preduzeća i Grupacijom
računovodstvenih agencija.
Poruka privrednika jeste da rast zarada mora biti praćen rastom produktivnosti i stvaranjem nove
vrijednosti, uz uvažavanje realnih ekonomskih mogućnosti privrede. Unapređenje životnog
standarda zaposlenih predstavlja važan cilj, ali način i dinamika sprovođenja predloženih mjera
moraju biti pažljivo definisani kako bi se izbjegle negativne posljedice po poslovanje kompanija,
zaposlenost i investicije.
Predsjednik Odbora malih i srednjih preduzeća, Aleksandar Minić kazao je da su privrednici veoma
zabrinuti zbog najavljenog Euro modela jer smatraju da povećanje zarada nije usklađeno sa rastom
produktivnosti, što bi moglo ugroziti poslovanje preduzeća. On je istakao da privrednici nijesu
protiv povećanja zarada, ali da ono mora biti zasnovano na realnim mogućnostima ekonomije. U
suprotnom, upozorio je, moglo bi doći do inflacije, smanjenja zaposlenosti, gašenja pojedinih
malih biznisa i pada investicija. Naglasio je i da mala i srednja preduzeća nemaju dovoljno velike
kapitalne rezerve da bez ozbiljnih posljedica podnesu dodatna opterećenja. Minić je poručio da se
Odbor zalaže za postepeno povećanje zarada tokom dužeg vremenskog perioda, uz jasne i
precizne informacije o načinu realizacije najavljenog modela.
Boban Stanić, predsjednik OU metalurgije kazao je da je metaloprerađivačka industrija specifičan
sektor, te da se ne smije zaboraviti da je industrijska proizvodnja imala značajnu ulogu u razvoju
Crne Gore. Prema njegovim riječima, dio današnjih problema proizlazi upravo iz nedostatka
proizvodnje, zbog čega je potrebno dodatno podstaći razvoj privrede i jačanje proizvodnih
djelatnosti. On je istakao da su poslodavci iznenađeni najavljenim modelom i zabrinuti zbog
nedovoljno preciziranih detalja, posebno kada je riječ o dodatnim troškovima poslovanja. Zbog
toga je naglasio da je neophodno uspostaviti partnerski odnos između države i privrede, uz jasne
informacije koje bi poslodavcima omogućile da procijene posljedice predloženih mjera.
Privrednici podržavaju rast zarada i unapređenje životnog standarda zaposlenih, ali smatraju da
oni moraju biti zasnovani na rastu produktivnosti, konkurentnosti i dodate vrijednosti. Zbog toga
traže da se poslovnoj zajednici predstave analize očekivanih efekata mjera na troškove poslovanja,
cijene, zaposlenost, investicije i konkurentnost, uz uvažavanje razlika među sektorima. Posebno
naglašavaju potrebu za pravovremenim i suštinskim dijalogom sa privredom prije donošenja
odluka koje značajno mijenjaju uslove poslovanja. Bez jasnih ekonomskih analiza, dijaloga sa
privredom i konkretnih mjera za povećanje produktivnosti, predloženi model ne može biti
podržan.
Prema ocjeni privrednika, rast troškova rada mogao bi se preliti na cijene sirovina, repromaterijala
i usluga, pojačati inflatorne pritiske i oslabiti konkurentnost domaćih proizvođača. To je posebno
izraženo kod izvozno orijentisanih preduzeća, koja povećane troškove ne mogu uvijek prenijeti na
kupce na međunarodnim tržištima. Posljedično, postoji rizik od smanjenja investicija, proizvodnje i
zaposlenosti.
Posebno je ukazano na rizik od značajnog povećanja ukupnih troškova rada, koji u pojedinim
sektorima i preduzećima, prema procjenama iz privrede, mogu biti izuzetno visoki. Povećanje
minimalnih zarada ne utiče samo na zaposlene koji primaju minimalac, već stvara pritisak na
cjelokupnu strukturu zarada, uključujući stručni i rukovodeći kadar. Zbog toga je neophodno
sagledati ukupan finansijski efekat predloženog modela, a ne samo nominalni rast minimalne
zarade.
Ukazano je i na moguće lančane posljedice rasta troškova poslovanja. Povećanje troškova rada
može se prenijeti na cijene proizvoda i usluga, dodatno podstaći inflaciju, umanjiti kupovnu moć
građana i oslabiti konkurentnost domaćih preduzeća u odnosu na uvoznu robu i inostranu
konkurenciju. Posebno su ugrožena mikro i mala preduzeća, koja raspolažu ograničenim
finansijskim rezervama i imaju znatno manji prostor za apsorpciju naglih troškovnih promjena.
Članovi odbora i grupacije su ukazali i na očekivano smanjenje zapošljavanja, naročito mladih i
visokoškolaca, kao i mogućeg odliva kapitala i radne snage. Dodatno je ukazano na položaj malih i
srednjih preduzeća i njihovih dobavljača, koji bi mogli biti posebno izloženi posljedicama novih
troškova.
Zbog toga smatraju da povećanje zarada mora pratiti širi program podrške domaćoj proizvodnji,
usmjeren na modernizaciju opreme, automatizaciju, digitalizaciju, energetsku efikasnost, razvoj
stručnog kadra i povoljnije finansiranje investicija. Ukazali su i na potrebu da se postojeća sredstva
Programa za unapređenje konkurentnosti privrede od 3,5 miliona eura za 2026. godinu za narednu
godinu višestruko povećaju, kako bi bila dovoljna za ostvarivanje potrebnog rasta produktivnosti, i
uz njih definisati dodatne instrumente podrške.
Privrednici su upozorili da se bez odgovarajućih korekcija i pratećih mjera mogu ugroziti investicije,
razvojni projekti i postojeća radna mjesta, uz povećanje rizika od smanjenja zaposlenosti, prelaska
dijela poslovanja u sivu zonu i gašenja najranjivijih privrednih subjekata.
Kao dodatni razlog za oprez navedeni su makroekonomski pokazatelji i međunarodna poređenja
koja ukazuju na potrebu da se nivo zarada sagleda u odnosu na produktivnost, BDP po stanovniku i
ukupnu ekonomsku snagu zemlje. Istaknuto je da održiva politika zarada mora počivati na realnim
mogućnostima stvaranja nove vrijednosti i očuvanju konkurentnosti privrede.
Kao ključni zahtjevi izdvojeni su izrada detaljnih ekonomskih analiza i projekcija uticaja novog
modela na privredu i javne finansije, razmatranje mogućnosti fazne primjene mjera i definisanje
konkretnih mehanizama podrške privrednim subjektima. Naglašena je i potreba za jasnijom
razvojnom politikom koja će podstaći domaću proizvodnju, povećati izvoznu konkurentnost i
smanjiti zavisnost od uvoza.
U tom kontekstu, upućen je poziv da se prije konačnog definisanja modela sprovedu detaljne
analize i obezbijedi otvoren dijalog između Vlade i predstavnika privrede.
Poruka privrede je jasna: povećanje zarada mora donijeti stvarno i dugoročno poboljšanje životnog
standarda, a ne proizvesti dodatne inflatorne pritiske, gubitak radnih mjesta i slabljenje domaćih
preduzeća. Cilj ekonomskih mjera mora biti uspostavljanje ravnoteže između interesa zaposlenih i
održivosti poslodavaca, uz stvaranje uslova za rast produktivnosti, nova ulaganja i dugoročnu
konkurentnost crnogorske privrede.
Autor:Radiotitograd.me
