Predsjednik okupio predstavnike akademske zajednice, poslodavaca i sindikata
kako bi se sagledali efekti programa na građane, privredu, penzioni sistem i javne
finansije
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović organizovao je okrugli sto o najavljenom Euro
modelu, sa ciljem otvaranja javne i inkluzivne rasprave o njegovim ekonomskim i
društvenim posljedicama. Na skup su bili pozvani i predsjednik Vlade, ministri nadležni
za finansije, ekonomiju i rad, Fiskalni savjet i Centralna banka.
U uvodnom obraćanju, Milatović je kazao da je ovako važnim ekonomskim odlukama
morala prethoditi šira javna rasprava. Ocijenio je da javnosti i dalje nedostaju jasni i
cjeloviti podaci o efektima najavljenog modela. Poručio je da odluke koje utiču na
zarade, penzije, privredu i javne finansije zahtijevaju otvoren dijalog i uključivanje svih
relevantnih aktera.
Milatović je razgovor usmjerio na tri ključna pitanja: fiskalnu održivost i izvore
finansiranja programa, politiku zarada i vrednovanje obrazovanja, kao i budućnost
penzionog sistema. Poručio je da javnost mora znati i koristi i cijenu predloženih
ekonomskih mjera.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica ukazao je da su poslodavci i
sindikati morali biti snažnije uključeni u pripremu programa. Posebno je upozorio na
položaj mikro i malih preduzeća i potrebu da privreda dobije vrijeme za prilagođavanje
rastu troškova rada.
Profesor Zarija Pejović otvorio je pitanje dugoročne fiskalne održivosti programa i
posljedica administrativnog rasta zarada koji nije praćen rastom produktivnosti. Kao
prioritet je izdvojio snažniju podršku preduzetništvu, proizvodnji i investicijama, uz
prelazak sa modela zasnovanog na potrošnji na razvoj zasnovan na stvaranju nove
vrijednosti.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ocijenio je da program treba sagledavati kroz
njegov ukupni efekat na ekonomiju. Ukazao je na rizike koje rast potrošnje može imati u
visoko uvozno zavisnoj ekonomiji i poručio da održiv rast mora počivati na proizvodnji,
produktivnosti i snažnim institucijama.
Ekonomski analitičar Miloš Vuković fokusirao se na pitanje finansiranja povećanja
zarada i penzija i dugoročne posljedice po javne finansije. Posebno je otvorio pitanje
budućnosti penzionog sistema, veze između uplata doprinosa i stečenih prava, kao i
mogućih efekata programa na cijene, zaposlenost i sivu ekonomiju.
Mladen Grgić, saradnik na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu Crne Gore, govorio
je o premiji na obrazovanje i potrebi da sistem zarada adekvatno vrednuje kvalifikacije,
iskustvo, odgovornost i doprinos zaposlenih. Ocijenio je da povećanje zarada treba da
prati širi paket strukturnih reformi, podrške privredi i povećanja produktivnosti.
Predstavnik Unije slobodnih sindikata Marko Subotić kazao je da sindikati podržavaju
rast zarada, ali da istovremeno postoji zabrinutost zbog smanjenja doprinosa za
penzijsko osiguranje, kompresije zarada i mogućeg obezvređivanja iskustva i minulog
rada. Ukazao je i na potrebu da rast cijena ne poništi realni efekat povećanja primanja.
Milatović je zaključio da fiskalni jaz koji bi nastao primjenom programa mora imati jasan
i dugoročno održiv izvor finansiranja i da građani unaprijed treba da znaju kakve bi
posljedice predloženi model mogao imati po ukupnu ekonomsku stabilnost.
„O ekonomskim politikama moramo razgovarati blagovremeno, otvoreno,
argumentovano i uz učešće svih kojih se njihove posljedice tiču. Takav dijalog je
potreban i ekonomiji i društvu u cjelini“, zaključio je predsjednik.
Autor:radiotitograd.me
