Foto:Shutterstock
Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) u vezi sa povećanjem indeksa svjetskih cijena hrane za 2,5 odsto u odnosu na avgust prošle godine, upozorenje su na rast pritisaka na međunarodnom tržištu hrane koje već sada ozbiljno sagledavamo, posebno iz perspektive države sa izraženom uvoznom zavisnošću kakva je Crna Gora, kazali su Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV).
Prema posljednjim podacima FAO, indeks svjetskih cijena hrane u avgustu je iznosio 133,3 poena, što je povećanje od 1,9 odsto u odnosu na jul, odnosno 2,5 odsto u odnosu na avgust prošle godine. Rast je, kako dodaju, zabilježen kod svih pet grupa proizvoda koje indeks obuhvata, žitarica, ulja, mesa, mliječnih proizvoda i šećera, uz značajne razlike između pojedinih grupa.
“Međutim, važno je objasniti da FAO indeks prati međunarodne cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, a ne cijene kompletne potrošačke korpe u prodavnicama. Njegovo povećanje ne prenosi se automatski, istovremeno i u istom procentu na maloprodajne cijene u Crnoj Gori. Obim tog prenosa zavisi od nabavnih ugovora, postojećih zaliha, zemlje porijekla robe, troškova transporta, energije i prerade, kao i uslova konkurencije na domaćem tržištu”, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.
U resoru Vladimira Jokovića su, kako kažu, svjesni da se zaštita od rasta cijena ne može prepustiti isključivo građanima i njihovoj sposobnosti da prilagođavaju kupovinu.
“To zahtijeva kombinaciju stabilnog snabdijevanja, djelotvornu konkurenciju i podršku domaćoj proizvodnji, kao i ciljane pomoći domaćinstvima koja najveći dio prihoda izdvajaju za hranu. Kratkoročno je važno obezbijediti različite izvore nabavke, transparentnost cijena i sprečavanje nezakonitih tržišnih praksi. Ministarstvo tome doprinosi kroz unapređenje regulatornog okvira za uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda i uspostavljanje sistema za praćenje tržišta, uz saradnju sa institucijama nadležnim za trgovinu, zaštitu konkurencije i inspekcijski nadzor”, navode iz Ministarstva.
Naglašavaju da je povećanje domaće ponude u sektorima u kojima imamo proizvodne mogućnosti najvažniji doprinos poljoprivrednoj politici. Dodaju da zato podržavaju unapređenje produktivnosti gazdinstava, pouzdaniji otkup, povezivanje proizvođača sa trgovinom i turizmom i smanjenje gubitaka tokom skladištenja i distribucije. Za to je, kako navode iz Ministarstva, važan i rad savjetodavnih službi, posebno u kontekstu edukacije u vezi sa racionalnijim korišćenjem vode, đubriva i energije, prilagođavanja proizvodnje klimatskim uslovima i primjene rješenja koja mogu smanjiti troškove i gubitke.
Mjere
Na pitanje Pobjede da li preduzimaju određene mjere kako bi se prevenirao značajniji rast cijena u Crnoj Gori, iz Ministarstva poljoprivrede navode da rade na uspostavljanju sistema za praćenje tržišta poljoprivrednih proizvoda, sa posebnim naglaskom na redovno prikupljanje, provjeru i analizu podataka o cijenama.
“U okviru pripreme informacionog sistema definisane su njegove ključne funkcionalnosti, koje obuhvataju elektronsko dostavljanje podataka, provjeru njihove potpunosti i ispravnosti, objedinjavanje i obradu, kao i izradu izvještaja, grafikona i analiza. Predviđeno je i praćenje dostavljanja podataka u propisanim rokovima, slanje podsjetnika i vraćanje podataka na dopunu ili ispravku”, kazali su Pobjedi iz Ministarstva.
Cilj tih aktivnosti je, kako dodaju, da dođu do pravovremenih i pouzdanih informacija kako bi mogli ranije prepoznati promjene na tržištu i kvalitetnije pripremiti mjere poljoprivredne politike. Paralelno rade na unapređenju razmjene podataka sa drugim institucijama, uključujući podatke o uvozu i izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
“Povezivanje informacija o domaćim cijenama sa podacima o količinama, vrijednosti i porijeklu uvoza omogućiće potpunije sagledavanje tržišnih kretanja i izloženosti Crne Gore promjenama na međunarodnom tržištu”, kazali su iz Ministarstva.
Podrška
Iz Ministarstva poljoprivrede ukazuju da osnovu podrške poljoprivredi čine agrobudžet, pretpristupna podrška kroz IPARD i drugi međunarodni programi, kojima se podržavaju proizvodnja i ulaganja u gazdinstva i preradu.
“Za smanjivanje izloženosti budućim poremećajima posebno su važni navodnjavanje, proizvodnja u zaštićenom prostoru, skladišni i rashladni kapaciteti, energetska efikasnost i bolja organizacija otkupa. Ove mjere doprinose stabilnijoj ponudi i konkurentnijoj proizvodnji, ali njihov efekat nije trenutan. Zato, uz podršku proizvođačima, unapređujemo osnovu za praćenje cijena i sagledavanje uslova snabdijevanja. Eventualne dodatne mjere zasnivaćemo na utvrđenim poremećajima i usmjeravati tamo gdje mogu dati najveći efekat, u saradnji sa resorima nadležnim za trgovinu, finansije i socijalnu zaštitu”, kazali su iz resora Jokovića.
Evropski sistem podrške
Ukazuju i da će članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji omogućiti pristup zajedničkom sistemu podrške poljoprivredi i odgovora na tržišne krize.
“Danas se oslanjamo na nacionalne mjere i pretpristupne programe, dok će se nakon pristupanja otvoriti mogućnost korišćenja instrumenata Zajedničke poljoprivredne politike, u skladu sa uslovima pristupanja i pravilima koja tada budu važila. Za naše proizvođače posebno će biti značajna podrška dohotku, uključujući direktna plaćanja, koja doprinosi održivosti gazdinstava i kontinuitetu proizvodnje. Evropski sistem predviđa i posebne oblike podrške mladim i malim poljoprivrednicima, kao i određene oblike podrške osjetljivim sektorima. Drugi važan pravac jesu ulaganja u modernizaciju, prilagođavanje klimatskim promjenama i upravljanje rizicima. Za Crnu Goru to znači mogućnost snažnije podrške projektima koji povećavaju produktivnost, unapređuju korišćenje vode, smanjuju troškove i pomažu proizvođačima da lakše podnesu posljedice nepogoda”, navode iz Ministarstva.
U tom kontekstu će od posebnog značaja biti evropski mehanizmi za reagovanje u kriznim situacijama, uključujući vanrednu pomoć pogođenim sektorima i sredstva poljoprivredne rezerve.
“U postojećem okviru EU takvi instrumenti služe ublažavanju posljedica ozbiljnih tržišnih poremećaja. Interventni otkup i podrška privatnom skladištenju prvenstveno štite proizvođače od izrazitog pada cijena i tržišnih viškova. Njihov doprinos građanima ogleda se u očuvanju proizvodne baze i stabilnosti tržišta, dok ne predstavljaju automatske mjere za snižavanje maloprodajnih cijena. Članstvo u EU ne znači da će Crna Gora biti zaštićena od svakog rasta cijena, ali donosi šire mogućnosti za očuvanje proizvodnje, ulaganja i reagovanje na krize. Naš zadatak je da te mogućnosti dočekamo sa spremnim institucijama i informisanim proizvođačima, kako bi podrška dala što veći doprinos održivosti domaće poljoprivrede i sigurnosti snabdijevanja građana”, zaključuju iz Ministarstva poljoprivrede.
Marojević: Realno bi bilo da cijena brašna bude viša
Kada je riječ o cijenama brašna, one su u Crnoj Gori u posljednjih skoro godinu stabilne. Direktor preduzeća Monteklas iz Nikšića Predrag Marojević, koje se bavi uvozom i distribucijom brašna i dodataka za pekarstvo, za Pobjedu komentariše da bi, imajući u vidu rast cijena goriva zbog krize na Bliskom istoku, te cijene trebalo da budu i više.
“U posljednjih devet mjeseci cijena brašna je porasla za deset eura po toni, pa je cijena po kilogramu u trgovinama oko 55 centi, dok je cijena za pekare između 350-360 eura po toni. U odnosu na prošlu godinu kod većine uvoznika i distributera cijena je porasla isključivo radi rasta troškova transporta, ali to se nije desilo u mjeri u kojoj je trebalo. Mislim da bi bilo realno da cijene budu više za još deset do 20 eura po toni, ako imamo u vidu da je od početka krize na Bliskom istoku cijena goriva porasla za oko 40 odsto”, kazao je Marojević.
Naglasio je da njegovo preduzeće nije na cijenu brašna dodalo trošak goriva prilikom isporuke od magacina do kupca, što bi, kako ocjenjuje, cijenu podiglo za dodatnih deset do 20 eura po toni. Smatra pak da bi država u ovom trenutku trebalo da reaguje.
“Jasno je da je cijena nafte nešto s čim Crna Gora ne može da kalkuliše, ali bi država sada nakon sezone trebalo da smanji akcize na goriva, jer je to jedini način da se smanje troškovi transporta i distribucije, a cijene, ako ne snize, onda barem ostanu na istom nivou”, smatra Marojević.
Dodao je i da je cijena brašna u Srbiji stabilna, da je žetva ove godine bila dobra, te da zbog uvozne zavisnosti u svakom slučaju cijene zavise od toga šta se dešava na tržištima zemalja iz kojih uvozimo hranu.
Izvor:Pobjeda
