Foto:Logo
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore utvrdio je da je nedonošenje odluke o predlogu za određivanje privremene mjere u porodičnom sporu duže od pet mjeseci predstavljalo povredu prava djeteta i prava podnosioca pritužbe na pravično suđenje u razumnom roku. Osnovnom sudu u Podgorici preporučeno je da bez daljeg odlaganja odluči o predlogu od 10. februara 2026. godine.
Postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici, koji se odnosi na razvod braka, vršenje roditeljskog prava i izdržavanje djeteta, pokrenut je krajem 2024. godine i još nije okončan.
U mišljenju Zaštitnika navodi se da je Sud 7. maja 2025. godine donio odluku o privremenoj mjeri kojom je uređen način ostvarivanja kontakata djeteta sa roditeljima, uključujući vrijeme koje dijete provodi sa svakim od njih, kao i mjesto preuzimanja djeteta.
Zbog činjenice da je Sud u predmetu preduzimao određene radnje i mjere radi njegovog okončanja, Zaštitnik u tom dijelu nije utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku.
Međutim, drugačiji zaključak donesen je u odnosu na odlučivanje o novim predlozima za privremenu mjeru.
“Sud je bio dužan da donese odluku o tome bez odlaganja”, navodi se u mišljenju Zaštitnika, uz ocjenu da nedonošenje odluke o predlogu za privremenu mjeru duže od pet mjeseci predstavlja povredu prava djeteta i prava podnosioca pritužbe na pravično suđenje u razumnom roku, kao i prava na dom i porodicu.
Vještačenje trajalo više od godinu dana
Zaštitnik je posebno ukazao na trajanje vještačenja koje je Sud naložio u januaru 2025. godine. Vještačenje je okončano 11. februara 2026. godine, dakle nakon više od godinu dana.
Iako je ocijenjeno da su ovakva vještačenja kompleksna, naročito u visokokonfliktnim porodičnim sporovima, Zaštitnik smatra da je njihovo trajanje u konkretnom slučaju bilo relativno dugo imajući u vidu hitnost predmeta koji se odnosi na dijete.
“Na isti je Sud bio u obavezi da ukaže vještacima”, navodi se u mišljenju.
Zaštitnik je istovremeno ukazao Osnovnom sudu u Podgorici da u nastavku postupka mora preduzeti sve potrebne mjere kako bi se postupak razvoda braka, odlučivanja o roditeljskom pravu i izdržavanju okončao bez nepotrebnog odlaganja i kako bi se spriječila eventualna zloupotreba procesnih prava.
U međuvremenu su, prema navodima iz mišljenja, odnosi između roditelja dodatno pogoršani.
Zaštitnik navodi da su roditelji međusobno podnosili prijave za nasilje u porodici još od 2023. godine. U dokumentu se navodi i da je podnosilac pritužbe ranije oglašen krivim odlukom Suda za prekršaje u Podgorici, dok je tokom 2026. godine majka djeteta oglašena krivom u tri predmeta pred tim sudom.
Podnosilac pritužbe je, pozivajući se na promijenjene okolnosti koje se odnose na život i zdravlje djeteta i postupanje i zdravstveno stanje majke, u februaru 2026. godine podnio novi predlog za privremenu mjeru.
Predlogom je, kako se navodi u mišljenju, traženo povjeravanje djeteta ocu, kao i ostvarivanje kontakata sa majkom u kontrolisanim uslovima.
Osnovni sud do donošenja mišljenja Zaštitnika nije odlučio o tom predlogu, obrazlažući da je već na snazi privremena mjera kojom su uređeni kontakti roditelja i djeteta i da novi predlog nije hitne prirode.
Zaštitnik takvo obrazloženje nije prihvatio.
U mišljenju se naglašava da su postupci koji se odnose na porodične odnose hitni kada se tiču djeteta ili roditelja koji vrši roditeljsko pravo.
Zaštitnik se pozvao i na Konvenciju Savjeta Evrope o ostvarivanju dječjih prava, koja zahtijeva da se u postupcima koji se tiču djece postupa hitno kako bi se izbjegla nepotrebna odlaganja i omogućilo brzo sprovođenje donesenih odluka.
Posebno je ukazano na praksu Evropskog suda za ljudska prava prema kojoj protek vremena u sporovima koji se odnose na djecu može imati teško popravljive posljedice po porodične odnose, odnosno odnos djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi.
Zaštitnik podsjeća i da najbolji interes djeteta mora biti osnovno načelo u svim postupcima koji ga se tiču.
U mišljenju se otvara i pitanje adekvatnog zastupanja djeteta, imajući u vidu visok nivo konflikta između roditelja.
Zaštitnik navodi da između djeteta i njegovih zakonskih zastupnika – oba roditelja – postoje suprotstavljeni interesi, zbog čega se postavlja pitanje zaštite interesa djeteta u samom postupku.
Porodični zakon, kako se podsjeća, predviđa mogućnost postavljanja kolizijskog staratelja kada između djeteta i njegovog zakonskog zastupnika postoje suprotni interesi. Sud, takođe, može postaviti lice za podršku djetetu u postupcima koji se tiču porodičnih odnosa kada intenzitet konflikta to zahtijeva.
“Poremećeni odnosi i učestali konflikti koji postoje između supružnika i njihovi suprotstavljeni interesi ne smiju biti nikako ispred prava i interesa djeteta“, zaključuje Zaštitnik.
Predmet pred Osnovnim sudom u Podgorici, koji obuhvata razvod braka, vršenje roditeljskog prava i izdržavanje, u trenutku donošenja mišljenja Zaštitnika i dalje je bio u toku.
S.Đ.
Izvor:CDM
