Danas kada 18% mladih kaže da na društvenim mrežama provodi više od 5 sati dnevno,
društvene mreže predstavljaju jedno od glavnih okruženja u kojem mladi provode svoje
slobodno vrijeme. Ove platforme se svakodnevno koriste za informisanje i zabavu, ali zbog
njihovog prekomjernog korišćenja, one takođe imaju moć da oblikuju stavove mladih. Prema
podacima istraživanja o društvenim mrežama, među mladima u Crnoj Gori po pitanju
sadržaja dominiraju influenseri (kreatori sadržaja sa većim uticajem), muzika i humor —
46% mladih na društvenim mrežama prati influensere, 44% koristi društvene mreže za
praćenje muzičkog sadržaja, a 31% prati meme stranice i humoristični sadržaj. Kada je riječ
o platformama kojima su mladi najviše izloženi, na prvom mjestu je Instagram (93,4%),
zatim YouTube (82,5%) i TikTok (76,7%).
Za razliku od tradicionalnih medija, društvene mreže nisu samo prostor u kojem mladi
konzumiraju sadržaj, već i prostor za izgradnju identiteta i usvajanje obrazaca ponašanja
digitalnih uzora. Ova povezanost između mladih i influensera bazira se na neformalnoj, ličnoj
i emocionalno bliskoj komunikaciji, te je samim tim uticaj uzora veći nego što je bio ranije.
TikTok, Instagram i YouTube su tri platforme koje se baziraju na video sadržaju, ali svaka
od ovih platformi ima različitu ulogu u svakodnevici mladih. TikTok je najizraženije vezan za
˝skrolovanje˝, impulsivnu zabavu i kratku pažnju. Instagram služi za vizuelno predstavljanje
identieta i praćenje ljudi i brendova. YouTube ima najraznovrsniji sadržaj i može obuhvatati i
edukativnu i informativnu upotrebu. Ove razlike ukazuju na to da potrebe mladih po pitanju
konzumiranja sadržaja nisu jedinstvene. Svaka platforma ima svoju funkciju od brze
razonode, preko vizuelnog samopredstavljanja do sadržajnijeg informisanja i učenja.
Društvene mreže nisu više samo dio svakodnevice, one je aktivno oblikuju.
S druge strane, negativni influenseri su jasnije prepoznati, što ukazuje na vidljivost
toksičnosti, ismijavanja i provokacija na društvenim mrežama. Imenovani su konfliktni
influenseri, provokativne estradne ličnosti, ličnosti iz toksične balkanske scene influensera.
Kod dijela ispitanika, negativnost uključuje i političku propagandu, te su se odgovori odnosili
na političke ličnosti iz regiona i iz Crne Gore. Mladi često u svojim odgovorima ne izdvajaju
pojedince, već negativnost prepoznaju kao regionalni stil sadržaja ili kao obrazac ponašanja
(˝oni koji šire mržnju˝, ˝oni koji vrijeđaju druge˝). I ovdje postoji veliki broj ispitanika koji
nisu u mogućnosti da imenuju konkretne ličnosti ili prosto odbijaju da znaju išta o takvom
tipu sadržaja.
Negativan sadržaj možda nije kvantitativno veći, ali ostavlja snažniji trag od onog društveno
korisnog. Ovo predstavlja važan izazov za javne politike koje se odnose na digitalno
okruženje. Ukoliko mladi mnogo lakše prepoznaju negativne nego pozitivne uzore, potrebno
je sistemski raditi na jačanju digitalne otpornosti, medijske pismenosti i promociji
odgovornih kreatora sadržaja.
Ovo ukazuje na to da je potrebno razvijati programe medijske i digitalne pismenosti koji
će mladima pomoći da kritički procjenjuju sadržaj kojem su izloženi, prepoznaju
manipulativne obrasce komunikacije i razumiju način na koji društvene mreže oblikuju
njihove svakodnevne izbore.
Istovremeno, potrebno je podsticati odgovornije ponašanje kreatora digitalnog sadržaja i
influensera, posebno onih koji ostvaruju veliki domet među djecom i mladima. Njihov uticaj
ne treba posmatrati isključivo kroz broj pratilaca, već i kroz odgovornost za vrijednosti i
obrasce ponašanja koje promovišu.
Digitalni prostor danas predstavlja važan dio naše svakodnevice. Zato razvoj pozitivnih
uzora, jačanje medijske pismenosti i odgovornije digitalno okruženje nisu samo pitanje
društvenih mreža, već pitanje obrazovanja, javnih politika i zaštite djece i mladih.
Podaci su dio istraživanja sprovedenog u okviru projekta „Monitoring kampanja protiv rodne
ravnopravnosti i ljudskih prava u Crnoj Gori, koje imaju strani uticaj“, uz finansijsku
podršku Britanske ambasade u Podgorici. Istraživanje je sprovedeno kroz online upitnik sa
uzorkom od 819 mladih ljudi iz Crne Gore kaže se u saopštenju.
Autor:radiotitograd.me
