Foto:Shutterstock
Crna Gora bi uskoro mogla dobiti potpuno novi Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini, kojim se uvode stroža pravila za kontrolu buke, obavezno mapiranje najugroženijih područja, određivanje akustičkih zona u svim opštinama, kao i znatno veće kazne za one koji ne poštuju propise. Predlog zakona, koji je pripremilo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, usklađen je sa direktivama Evropske unije i predstavlja jednu od obaveza u okviru Poglavlja 27, objavljeno je na sajtu Vlade.
“Ovim zakonom utvrđuju se mjere za izbjegavanje, sprečavanje ili smanjivanje štetnog uticaja buke u životnoj sredini, uključujući i uznemiravanje, koje nastaje usljed izloženosti buci u životnoj sredini i druga pitanja od značaja za zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi od uticaja buke”, piše u dokumentu.
Zakon se neće odnositi na buku iz stanova i ugostiteljskih objekata
Predlog jasno definiše na šta će se zakon primjenjivati, ali i šta ostaje van njegovog domašaja.
Kako se navodi, zakon se odnosi na buku kojoj su ljudi izloženi naročito u izgrađenim područjima, javnim parkovima i drugim tihim zonama u aglomeracijama, tihim zonama u prirodi, pored škola, bolnica i drugih objekata i područja osjetljivih na buku.
“Propisuje se da se zakon ne primjenjuje na buku na radnom mjestu, u prevoznom sredstvu, od aktivnosti u domaćinstvu ili iz susjednog domaćinstva, buku iz ugostiteljskih objekata, buku koja potiče od vojnih aktivnosti, buku koja potiče od zvučnog oglašavanja zvonima ili elektroakustičkim uređajima u vjerskim objektima i buku domaćih ili divljih životinja”, ističe se u Predlogu zakona.
Iz zakona su izuzeti i sportski događaji, kao i buka koja nastaje u objektima u kojima se obavlja neregistrovana djelatnost.
U Predlogu zakona se definiše ko je odgovoran za zaštitu od buke.
“Zaštitu od buke dužni su da obezbjeđuju organi državne uprave, organi jedinica lokalne samouprave, pravna lica i preduzetnici koji u obavljanju registrovane privredne djelatnosti emituju buku, kao i vlasnici, upravljači i koncesionari puteva, pruga i aerodroma”, ističe se u dokumentu.
U zakonu se propisuje da će se zaštita ostvarivati kroz dvije mjere utvrđivanje izloženosti buci u životnoj sredini mapiranjem buke i usvajanje akcionih planova zasnovanih na rezultatima mapiranja buke.
“Mjerama zaštite od buke mora da se spriječi nastajanje buke koja premašuje granične vrijednosti, odnosno smanjiti postojeća buka ispod graničnih vrijednosti”, naglašeno je u Predlogu zakona.
Jedna od najvažnijih odredbi nalazi se u članu 10.
“Zabranjeno je prouzrokovati buku u životnoj sredini iznad propisanih graničnih vrijednosti. U slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti moraju se preduzeti mjere za smanjenje buke”, precizira se u dokumentu.
Granične vrijednosti određivaće Ministarstvo ekologije posebnim pravilnikom.
Nova obaveza za opštine
Sve lokalne samouprave moraće da odrede akustičke zone.
“Nadležni organ jedinice lokalne samouprave dužan je da izvrši akustičko zoniranje, radi utvrđivanja akustičkih zona na svojoj teritoriji u cilju zaštite ljudi od štetnih efekata buke”, navodi se u dokumentu.
U tim zonama važiće posebno stroga pravila.
“U akustičkim zonama zabranjena je upotreba izvora buke, odnosno obavljanje aktivnosti koje prouzrokuju buku iznad propisanih graničnih vrijednosti”, stoji u Predlogu zakona.
Akustičke zone moraće da se preispituju najmanje svakih deset godina.
Nova obaveza uvodi se i za kompanije koje proizvode buku.
“Pravno lice i preduzetnik koje je vlasnik, odnosno korisnik izvora buke dužno je da nakon stavljanja izvora buke u upotrebu o svom trošku obezbijedi mjerenje buke u zoni uticaja i izradu izvještaja o mjerenju buke”, predviđeno je u Predlogu zakona.
Planirano je uvođenje strateških karata buke.
“Strateške karte buke se obavezno izrađuju za aglomeracije, glavne puteve, glavne pruge i glavne aerodrome. Njima će se utvrđivati: postojeći nivo buke, prekoračenja dozvoljenih vrijednosti, broj stanovnika izloženih buci, broj škola, bolnica i stanova u ugroženim zonama. Strateške karte prikazivaće stanje u prethodnoj kalendarskoj godini, a izrađivaće se na svakih pet godina”, precozira se u dokimentu.
Osim toga u novom zakonu uvodi se i zaštita takozvanih tihih zona.
“Akcionim planovima za aglomeracije se posebno štite tihe zone od povećanja buke. Tiha zona definiše se kao područje koje nije izloženo bilo kojem izvoru buke vrijednostima indikatora buke većim od određene vrijednosti”, pojašnjeno je u Predlogu zakona.
Uvodi se i zabrana stavljanja na tržište pojedine opreme.
“Zabranjeno je stavljanje na tržište i/ili upotreba opreme koja se koristi na otvorenom prostoru, ako nije označena znakom usaglašenosti i oznakom garantovanog nivoa zvučne snage. Zabranjeno je stavljanje na tržište i/ili upotreba opreme koja ne ispunjava zahtjeve koji se odnose na emisiju buke”, navodi se u Predlogu zakona.
Inspektori dobijaju široka ovlašćenja
Ekološki inspektori moći će da zabrane korišćenje izvora buke.
Zakonom je predviđeno da inspektor može da zabrani upotrebu izvora buke dok se ne preduzmu mjere zaštite od buke.
“Ekološki inspektor će moći će i da zabrani obavljanje djelatnosti, odnosno aktivnosti ukoliko se ne sprovode mjere zaštite od buke”, predviđeno je u Vladinom dokumentu.
Komunalni inspektori dobiće ovlašćenje da zabrane izvođenje građevinskih radova ili drugih aktivnosti na otvorenom ukoliko su prekoračene propisane granične vrijednosti.
Kazne do 40.000 eura
Predlog predviđa i znatno strožu kaznenu politiku.
“Novčanom kaznom od 1.000 eura do 40.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice koje ne sprovodi mjere zaštite od buke; koristi opremu koja nije usklađena sa zakonom; proizvodi buku iznad dozvoljenih vrijednosti; ne vršiobavezna mjerenja; obavlja stručne poslove bez dozvole. Odgovorna lica u kompanijama mogu biti kažnjena sa 1.000 do 4.000 eura, dok će preduzetnici plaćati od 1.000 do 12.000 eura”, definisano je u Predlogu zakona.
Iz Izvještaja o javnoj raspravi proizilazi da je Ministarstvo prve konsultacije započelo još krajem 2024. godine, kroz radionice organizovane sa UNOPS-om, na kojima je učestvovalo više od 70 predstavnika institucija i lokalnih samouprava.
U dokumentu se navodi da je cilj bio podizanje svijesti javnosti o štetnim efektima buke iz životne sredine koja negativno utiče i na zdravlje čovjeka i životnu sredinu.
Tokom javne rasprave pristiglo je šest primjedbi.
“Od ukupno šest dostavljenih primjedaba, dvije primjedbe su prihvaćene dok četiri primjedbe nijesu prihvaćene”, pojašnjeno je.
U obrazloženju Ministarstvo ističe da su pojedini predlozi odbijeni jer su pitanja već uređena podzakonskim aktima ili izlaze iz okvira zakona, koji se, kako navodi, bavi isključivo zaštitom od buke u životnoj sredini u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Aleksandra Obradović
Izvor:CDM
