Sjutrašnja sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj će se razmatrati Izvještaj o radu Agencije za nacionalnu bezbjednost za 2025., može biti prilika za suštinsku parlamentarnu kontrolu rada ANB-a, a ne puko formalno razmatranje dokumenta, saopštio je predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk.
Kako navodi, pozvali su Odbor za bezbjednost i odbranu da otvori za javnost dio sjednice, tokom kojeg će direktor ANB predstaviti podatke o radu ANB koji nisu tajni, informisati poslanike o trendovima prijetnji po nacionalnu bezbjednost ( što je u nekoliko navrata djelimično učinio u odgovorima na novinarska pitanja).
Dodaje da, potrebno je napraviti iskorak i prekinuti sa praksom da se izvještaj u cjelini razmatra u gluvoj sobi, odnosno da sjednica u cjelini bude zatvorena za javnost, a da se nakon sjednice objavi šturo saopštenje za javnost.
“Ne postoje opravdani razlozi da članovima odbora bude onemogućeno da postave pitanja direkroru ANB-a i iznesu ocjene o radu ANB-a i ključnim izazovima. Na direktoru ANB-a je da procijeni i odluči na koja pitanja i na koji način može odgovoriti na otvorenom dijelu sjednice. Iako je razumljivo da značajan dio rada obavještajne službe mora ostati zaštićen zbog prirode poslova koje obavlja, to ne može biti razlog za potpuno ograničavanje transparentnosti i odgovornosti. Demokratski standardi podrazumijevaju da obavještajne službe, uz zaštitu povjerljivih podataka, javnosti i parlamentu pružaju dovoljno informacija kako bi bilo moguće ocijeniti zakonitost i efikasnost njihovog postupanja”, istakao je Muk.
Kako poručuje, Institut alternativa godinama ukazuje da ANB ne koristi mogućnosti da proaktivno objavljuje informacije koje nijesu tajne, sumarne informacije o ključnim trendovima prijetnji po nacionalnu bezbjednost, podzakonske akte koji nijesu klasifikovani, kao ni informacije o deklasifikaciji dokumenata.
“Takva praksa ne doprinosi jačanju povjerenja javnosti u instituciju. Nedavno je zakonskim izmjenama ANB dodatno zatvorena u pogledu postupaka javnih nabavki, a nastavljena je praksa netransparentnog zapošljavanja. Crna Gora ostaje država koja nema odgovarajući zakonski propis kojim se uređuje postupak bezbjednosnih provjera koje vrši ANB”, naznačio je Muk.
Kako dodaje, za razliku od ANB-a, Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) Hrvatske, redovno objavljuje javne godišnje izvještaje, koji sadrže pregled bezbjednosnih izazova, aktivnosti Agencije i statističke podatke o njenom radu, upravo sa ciljem jačanja transparentnosti i odgovornosti prema građanima.
“Svjedočili smo i presedanu, prijetećoj javnoj reakciji, a onda i krivičnoj prijavi direktora ANB protiv dvije novinarke koje su pisale o mogućim nezakonitostima u radu Agencije. Takav postupak direktora ANB predstavlja nedopustiv pritisak na medije da ne pišu o radu ANB. Posebnu odgovornost nosi Odbor za bezbjednost i odbranu, kao ključno tijelo parlamentarnog nadzora. Odbor treba da iskoristi sva zakonska ovlašćenja kako bi od ANB-a zahtijevao jasnije odgovore o ostvarivanju rezultata, primjeni mjera tajnog nadzora, zaštiti ljudskih prava i funkcionisanju unutrašnjih mehanizama kontrole”, naglasio je Muk.
Podsjećaju da, kako kaže, Odbor nije iskoristio svoja ovlašćenja da zatraži posebne izvještaje o primjeni mjera tajnog nadzora, niti je tokom 2025.i 2026.sproveo posjetu u cilju nadzora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Dodaje i da, smatraju da je transparentnost, u mjeri u kojoj ne ugrožava nacionalnu bezbjednost, sastavni dio profesionalnog i demokratskog rada obavještajne službe.
“Veća otvorenost ANB-a i dosljedniji parlamentarni nadzor doprinijeli bi većem povjerenju građana u zakonitost i političku neutralnost rada Agencije. Od predstojeće sjednice očekujemo da otvori prostor za ozbiljnu raspravu o ovim pitanjima i da doprinese unapređenju demokratske kontrole sektora bezbjednosti, umjesto da se svede na još jednu formalnu proceduru usvajanja godišnjeg izvještaja”, zaključio je Muk.
