Foto:Gov.me
Dogovor vlasti i opozicije o ustavnim izmjenama potvrda je političke odgovornosti, ali ne i dokaz sazrijevanja političke kulture, smatraju sagovornicI RTCG-a. Ocjenjuju da je riječ o sinergiji spoljnog uslovljavanja i unutrašnje političke kalkulacije. Prava politička zrelost biće, kako zaključuju, dostignuta kada kompromis postane redovan način donošenja odluka.
Da li su 74 poslanička glasa za ustavne izmjene odraz demokratske zrelosti ili, pak, rezultat pritiska Evropske unije?
Za Andreu Popović iz Mreže Master to je test političke odgovornosti, ali ne i dokaz sazrijevanja političke kulture u Crnoj Gori.
“Problem nikada nije bio nedostatak kapaciteta da se postigne dogovor, već nedostatak političke volje da se državni interes stavi ispred partijskog. Mislim da bi bilo neobjektivno tvrditi da je ovaj sporazum rezultat isključivo političke zrelosti, ali isto tako ne bi bilo tačno reći da je isključivo posljedica pritiska Evropske unije. Istina je vjerovatno negdje između”, kazala je Popović.
Andrea Popović, Mreža za evropske politike ( (Foto: RTCG))Iako je, kako konstatuje Popović, evropski faktor imao značajnu ulogu u stvaranju političkog ambijenta, ipak su odluku da sjednu za isti sto i postignu kompromis morali donijeti vlast i opozicija.
“Kada na dnevni red dođu pitanja koja su godinama izazivala ozbiljne političke sukobe, onda ćemo moći da kažemo da je Crna Gora zaista napravila iskorak u političkoj kulturi. Ali ukoliko se nakon ovog sporazuma ponovo vratimo svakodnevnim političkim obračunima, onda će biti jasno da nije riječ o promjeni političke paradigme, već o jednokratnom kompromisu uslovljenom evropskim trenutkom”, rekla je Popović.
Da je istina negdje na sredini stav je politikologa Aleksandra Ćukovića.
Nije u pitanju, pojašnjava, isključivi primjer političke zrelosti ili pritiska Evropske unije, već je riječ o sinergiji spoljnog uslovljavanja i unutrašnje političke kalkulacije.
“Pritisak Evropske unije treba doživjeti kao katalizator, a ne kao prinudu, pošto on ovdje djeluje kao spoljni okvir koji, u neku ruku, definiše pravila igre. E sad, bez tog spoljnog sidra, unutrašnji politički akteri u ovako duboko polarizovanom društvu teško da bi sami od sebe našli motiv za kompromis”, kazao je Ćuković.
Aleksandar Ćuković (Foto: RTCG)Situacija je, napominje Ćuković, takva da obje strane mogu reći da su pobjednici, te će, smatra, dijalog o evropskoj agendi ubuduće biti lakši.
“Jer je model saradnje uspostavljen, ali opšta politička borba u Crnoj Gori će ipak zadržati svoj oštar, polarizujući karakter na temama koje nijesu pod direktnim nadzorom Brisela”, mišljenja je Ćuković.
A kako dogovor vlasti i opozicije oko ustavnih promjena vidi izvršna direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović?
Nevenka Vuksanović (Foto: Pr centar )Kaže da je Evropska unija postavila i scenu i uslove, te da bi se bez tog spoljnog rama, odnosno pritiska, vlast i opozicija teško našle za istim stolom.
“Zapravo je negdje posrijedi pragmatizam, dakle jedna racionalna kalkulacija, ali i pokazatelj da su obje strane bile spremne na kompromis kada su shvatile da alternativa, odnosno nastavak blokade, nikome neće odgovarati. Ovdje su, takođe, jasno postavljeni određeni rokovi koji se moraju ispuniti”, rekla je Vukasanović.
Ukoliko se ispoštuju rokovi, ističe Vuksanović, biće to pokazatelj da je dogovor više od taktičkog primirja pod pritiskom.
“Da je ohrabrujuće nastao neki novi obrazac saradnje, ali vidjećemo u narednom periodu da li će se to zaista realizovati u tom obrisu ili ćemo svjedočiti kompromisu koji je iznuđen spolja”, rekla je ona.
Prava politička zrelost biće, kako zaključuju naši sagovornici, dostignuta kada kompromis postane redovan način donošenja odluka, a ne izuzetak koji zavisi od spoljnog pritiska.
Onda ćemo moći da kažemo da Crna Gora evropske reforme sprovodi zato što vjeruje u njihovu vrijednost, a ne samo zato što su uslov za članstvo u Evropskoj uniji.
Izvor:RTCG
