Dok se širom Crne Gore sve više govori o održivom razvoju i zaštiti životne sredine, Pljevlja se često nalaze u središtu rasprava o odnosu industrije, ekologije i kvaliteta života građana. Grad koji decenijama nosi teret problema zagađenja vazduha istovremeno raspolaže izuzetnim prirodnim bogatstvima, šumama, rijekama i predjelima koji predstavljaju značajan potencijal za razvoj turizma.
U vremenu kada turisti sve više biraju destinacije koje njeguju očuvanu prirodu i autentična iskustva, pitanje budućnosti Pljevalja postaje posebno važno – može li se ekonomski razvoj graditi na način koji neće ugroziti prirodne resurse i kvalitet života budućih generacija?
O izazovima i mogućnostima razvoja Pljevalja između industrije, ekologije i turizma razgovarali smo sa Dijanom Jurić, direktoricom Turističke organizacije Pljevlja, koja ističe da upravo očuvana priroda može postati jedan od najvažnijih razvojnih potencijala ovog grada i cijelog sjevera Crne Gore.
Foto:Dijana Jurić, direktorica Turističke organizacije Pljevlja
Koliko problem zagađenog vazduha danas utiče na kvalitet života građana i razvoj turizma u Pljevljima?Zagađenje vazduha, naročito tokom zimskih mjeseci, predstavlja višedecenijski izazov koji direktno utiče na svakodnevni život naših sugrađana, ali i na prvu impresiju koju turisti stiču o našem gradu. Ipak, to nas motiviše da turističku ponudu fokusiramo na periode kada su naša okolina, vidikovci i planinski predjeli u punom sjaju , dok istovremeno podržavamo sve ekološke projekte koji teže trajnom rešavanju ovog problema.
Mogu li šume i prirodna bogatstva pljevaljskog kraja biti važniji resurs od profita?Prirodna bogatstva i šume nisu samo resurs, oni su naš identitet i dugoročni kapital. Kratkoročni profit iz eksploatacije ne može nadomjestiti trajnu štetu nanijetu ekosistemu. Iz ugla turizma, očuvana priroda je najvrijedniji “proizvod”koji imamo, a njena zaštita je jedini put ka održivom ekonomskom profitu kroz eko-turizam
Koliko je važno pronaći balans između industrijskog razvoja i očuvanja prirode?Pronalaženje tog balansa predstavlja i pitanje opstanka i budućnosti Pljevalja. Industrijski razvoj ne smije ugrožavati zdravlje ljudi i prirodne potencijale koji su osnova za razvoj drugih privrednih grana, poput turizma i poljoprivrede.
Da li ekološki problemi mogu dugoročno uticati na odlazak turista i razvoj turizma na sjeveru Crne Gore?Mogu, ukoliko se ne suočimo s njima otvoreno i strateški. Savremeni turista traži autentično iskustvo i netaknutu prirodu. Upravo tako se i pozicionira sjever Crne Gore. Pljevlja su sve više prepoznata po ogromnim prirodnim ljepotama, kulturno-istorijskim znamenitostima, autentičnom doživljaju i bogatoj gastro ponudi. Tako da bi zanemarivnje ekoloških problema moglo narušiti imidž ne samo našeg grada već i regiona. Zato je sanacija crnih tačaka naš prioritet.
Koliko očuvanje šuma i zelenih površina može doprinijeti budućnosti sjevera Crne Gore?
Očuvanje zelenih površina i šuma može doprinjeti nemjerljivo. Šume sjevera su “pluća” Crne Gore i osnovni stub razvoja aktivnog, seoskog i planinskog turizma. Kroz projekte poput uređenja parkova , pješačkih staza i zaštite predjela poput meandara Ćehotine, pokazujemo da zelene površine direktno generišu nova radna mjesta i zadržavaju mlade ljude na sjeveru.
Kako vidite budućnost Pljevalja — između profita i prirode?
Budućnost Pljevalja vidimo u zelenom profitu, konceptu gdje očuvana priroda donosi ekonomsku korist. Vidimo Pljevlja koja više nisu prepoznata po teškoj industriji, već po bogatoj kulturnoj baštini, modernom agro-turizmu, čistim rijekama i uređenim parkovima prirode. Svakako, priroda mora biti pobjednik u ovom balansu, jer bez nje nema ni zdrave budućnosti grada.
Projekat „Između prirode i profita: Održivi turizam u Crnoj Gori“ realizuje se uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Cilj projekta je da kroz savremene medijske formate ukaže na odnos između zaštite životne sredine, održivog razvoja i turizma, sa posebnim fokusom na očuvanje prirodnih dobara, prostorno planiranje i uticaj turističkog razvoja na lokalne zajednice i kvalitet života u Crnoj Gori.
Autor: Radonjić A./radiotitograd.me
