Foto:RTCG
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je da je građanki iz Pljevalja povrijeđeno pravo na odlučivanje u razumnom roku zbog višedecenijskog trajanja postupka povraćaja i obeštećenja oduzete imovine, koji traje još od 2005. godine. U mišljenju koje potpisuje zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Tatjana Radović Todorović naglašava se da ni složenost predmeta ne može opravdati činjenicu da postupak nije pravosnažno okončan ni nakon više od dvije decenije.
Predmet se odnosi na zahtjev za povraćaj nepokretne imovine, pilane bivšeg vlasnika iz Pljevalja, koji je podnijet tadašnjoj Opštinskoj komisiji za povraćaj i obeštećenje.
Kako piše u mišljenju, Komisija za povraćaj i obeštećenje Bijelo Polje je 27. oktobra 2023. godine donijela rješenje kojim je usvojen zahtjev podnositeljke i određeno obeštećenje u iznosu od 1.146.721,76 eura. Međutim, na to rješenje žalbe su podnijeli Fond za obeštećenje Podgorica i Zamjenik zaštitnika imovinsko-pravnih interesa – Kancelarija Bijelo Polje.
Komisija za žalbe u postupku za povraćaj imovinskih prava ili obeštećenja odbila je žalbe kao neosnovane, ali je potom Fond za obeštećenje pokrenuo upravni spor pred Upravnim sudom. Sud je presudom iz februara 2025. godine poništio drugostepeno rješenje, nakon čega je predmet vraćen na ponovni postupak.
U nastavku postupka sprovedena su dodatna vještačenja mašinske, građevinske, šumarske i ekonomske struke, a krajem jula 2025. godine održana je i usmena rasprava. Ipak, uslijedio je novi zastoj zbog promjene predsjednika Komisije, odnosno perioda u kojem Komisija nije imala predsjednika.
„Organizacioni i kadrovski problemi unutar organa uprave ne mogu ići na štetu stranaka, niti mogu opravdati prekomjerno trajanje postupaka, imajući u vidu obavezu države da obezbijedi efikasno funkcionisanje sistema i zaštitu prava građana“, upozorila je Radović Todorović u mišljenju.
Ona je istakla da postupak traje više od 21 godine i da još nije pravosnažno okončan, zbog čega nije ispunjen standard odlučivanja u razumnom roku, garantovan članom 32 Ustava Crne Gore i članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima.
„Ni eventualna složenost predmeta sama po sebi ne može opravdati trajanje postupka u periodu dužem od dvije decenije. Nadležni organi dužni su da organizuju svoj rad na način koji omogućava efikasno ostvarivanje prava građana i donošenje odluka u razumnim rokovima“, navodi se u mišljenju Ombudsmana.
Zaštitnica je posebno ukazala da podnositeljka pritužbe nije doprinijela odugovlačenju postupka, već se tokom godina obraćala nadležnim institucijama tražeći informacije o toku predmeta i donošenju odluke.
„Primarna odgovornost za efikasno vođenje postupka je na nadležnim organima, koji su dužni da organizuju svoj rad na način koji obezbjeđuje odlučivanje u razumnom roku“, navodi se u mišljenju.
Radović Todorović je ocijenila i da predmet ima poseban značaj za podnositeljku, jer se odnosi na ostvarivanje imovinskih prava i obeštećenje za oduzetu imovinu, zbog čega je dugotrajnost postupka dodatno produbila pravnu neizvjesnost.
„Podnositeljka je više od dvije decenije izložena dugotrajnoj pravnoj neizvjesnosti u vezi sa ostvarivanjem svojih imovinskih prava“, konstatovano je u mišljenju.
Radović Todorović dodatno upozorava da prekomjerno trajanje upravnih i drugih postupaka može imati za posljedicu pokretanje postupaka za naknadu štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.
Ona je Komisiji za povraćaj i obeštećenje Bijelo Polje preporučio da, nakon vraćanja spisa iz Komisije za ujednačavanje postupka, bez daljeg odlaganja preduzme sve neophodne mjere radi donošenja i dostavljanja odluke strankama u najkraćem roku.
Takođe je preporučeno da Komisija ubuduće obezbijedi efikasnije i blagovremeno odlučivanje u predmetima iz svoje nadležnosti, u skladu sa standardima odlučivanja u razumnom roku.
Komisija je obavezana da u roku od 30 dana dostavi Zaštitniku izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama povodom datih preporuka.
Aleksandra Obradović
Izvor:CDM
