Foto:Služba Predsjednika Crne Gore
Aktuelni rast cijena goriva i najavljena nova poskupljenja još jednom pokazuju izostanak
pravovremene reakcije Vlade na ekonomske izazove koji direktno pogađaju građane i
privredu Crne Gore.
Suštinski problem nije samo jučerašnje odbijanje izmjena zakona, već činjenica da
izvršna vlast uporno ignoriše mehanizme koje već ima na raspolaganju. Važeći Zakon o
akcizama jasno omogućava privremeno smanjenje akciza na gorivo i do 50 odsto u
periodu do tri mjeseca.
Analize pokazuju da bi takva mjera mogla sniziti cijenu goriva i do 27 centi po litru, što
bi predstavljalo konkretno olakšanje za građane i privredu u trenutku rasta troškova
života.
Iako bi smanjenje akciza uticalo na budžetske prihode, odgovorna ekonomska politika
podrazumijeva ravnotežu između državnog budžeta i budžeta građana. Kada država
kroz poreze uzima gotovo polovinu cijene goriva, onda je opravdano očekivati da u
kriznim okolnostima dio tereta preuzme na sebe.
Dodatno zabrinjava što Vlada ne razmatra ni druge mjere, poput privremenog
smanjenja PDV-a na energente, niti je uspostavila efikasne mehanizme za reagovanje u
slučaju naglih poremećaja cijena. Crna Gora ni nakon više globalnih kriza nema
adekvatne robne i energetske rezerve, što ukazuje na ozbiljan nedostatak strateškog
planiranja.
Zato je neophodno da Vlada bez odlaganja preduzme konkretne korake: da privremeno
smanji akcize na gorivo, razmotri smanjenje PDV-a na energente, uspostavi jasan
mehanizam intervencije u slučaju naglih poremećaja cijena i započne sistemsko
formiranje strateških robnih i energetskih rezervi. Ovo posebno u kontekstu najavljenih
novih poskupljenja koja će već od naredne sedmice dodatno povećati cijene hrane,
transporta i osnovnih životnih troškova.
Jedini zaključak koji se nameće je da građani, nažalost, trenutno imaju dva velika
problema: globalnu ekonomsku krizu i pasivnu Vladu.
Autor:Radiotitograd.me
