Struka je istjerana iz ključnih segmenata države, u njih je ušla politika i razorila ih, pa
smo sada u situaciji da nam iz države odlazi kvalitet jer nema dobrih ekonomskih,
obrazovnih i zdravstvenih uslova za život, a dolazi nam kvantitet kojim se popunjavaju
radna mjesta. Ovo je poruka sa drugog panela konferencije „Demografska kriza: Da li
Crna Gora planira ili improvizuje?“.
Profesorica Biljana Maslovar ukazala je da više nemamo unaprjeđenje rada društva
već da partije donose odluke koje njima odgovaraju.
„Struka je istjerana iz važnih segmenata države, a ušla je politika i ona je razorila. Ne
politika u smislu razvijanja koncepata, unaprjeđenja rada društva, vizije, nego političke
partije koje su donosile odluke samo zbog sebe. A upotrebljavali su riječi – građani,
prava, mladi, djeca, jednakost, demokratija… Gdje su ti pojmovi postali jedna prazna
vrijednost“, rekla je ona.
Obrazovni sistem je mrtav
Ocijenila je da je sistem obrazovanja u Crnoj Gori mrtav, a treba da radi sa djecom –
najvrijednijim što imamo.
„Prvi infarkt je bio 2016. Donosile su se odluke i sprovodile procedure kako da se
“iscijepa” obrazovni sistem i tada smo imali ključni događaj, a to je izbacivane dva
predmeta, građansko vaspitanje i građansko obrazovanje. Na samom smo kolapsu
obrazovanja. Imamo zakone, ali zakone ne primjenjujemo. Lični interes nam je primarni,
a ne opšti. A obrazovanje je par ekselans mjesto gdje se gradi, ne identitet, već osjećaj
za pripadanje, za opšte dobro i jednakost u društvu“ rekla je Malsovarić.
Izvršni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting Miloš Vuković smatra
da Crna Gora ima četvorodimenzionalni problem: kvalitativni, kvantitativni, interni i
eksterni. „Imamo problem sa starenjem i popis je to pokazao, a to u konačnom pravi
pritisak na penzioni i sve ostale sisteme. Produktivnost u privrednom sistemu to ne prati
i dugoročno će biti problem, imamo problem sa mortalitetom, zdravstveni sistem koji je
slab ne prati razvoj demografskih trendova, a mjere prevencije ne daju rezultate. Sve to
govori da demografska strategija mora da bude u centru svega“, ocijenio je Vuković.
“Imamo odlazak kvaliteta, a dolazi nam kvantitet, popunjavate radna mjesta i stvarate
pritisak na 600 hiljada ljudi. Najbolji dio društva odlazi, imamo problem radne snage,
sve je teže naći obrazovane ljude. Doznake dijaspore iznose 700-800 miliona eura
godišnje, odnosno 10 odsto BDP-a, što govori da našu ekonomiju drži dijaspora i to ona
dijaspora koja se iseljava, mladi i obrazovani ljudi. Imamo migracije iz ruralnih u urbane
sredine i sve se radi ad hoc”, dodao je on.
Kao srednje razvijena zemlja ili kao država Afrike?
Epidemiolog u Institutu za javno zdravlje (IJZ) Milko Joksimović kazao je da
zdravstvena slika Crne Gore odgovara srednje razvijenim zemljama, ali samo po
oboljenjima, jer se najviše umire od bolesti krvotoka i malignih oboljenja se najviše
umire a da smo po zaraznim bolestima kao neka zemlja Afrike.
Joksimović je naveo da najveći teret u prevenciji bolesti nosi primarni nivo zaštite, a da
ih javnost često doživljava kao administratore, da ljudi iz primarne zaštite rade više
poslova i onda se može govoriti o o pitanju kvalitetu usluga.
O demografskoj slici, kaže, govore i podaci o vakcinaciji. „Za HPV vakcinaciju ciljna
grupa bila 8.000 djece a sad 7.000. Apsolutni broj vakcinisanih sve je manji“, rekao je
on.
Starije stanovništvo u državi, dodao je, znači veće opterećenje sistema. „Srećemo i
mlade koji obolijevaju od malignih bolesti koje su bolest starih. Ljudi moraju iz Pljevalja
da dolaze na onkologiju, puno je opterećenja na svim stranama sistema“ rekao je
Joksimović. „Realni sam pesimista šta građani dobijaju od zdravstvenog sistema i kuda
to ide”, poručio je on.
Nemamo populacionu politiku niti razloga za optimizam
Demografkinja Mileva Brajušković Popović ocijenila je da Crna Gora nema
populacionu politiku.
„Naravno da improvizujemo, kao i u mnogo čemu, ne daj bože da nam se desi nešto pa
da shvatimo u čemu još improvizujemo. S obzirom na negativne demografske trendove
krajnje je neozbiljno da nemamo adekvatnu strategiju kojom ovu oblast tretiramo. To bi
trebala da bude okosnica svega drugog što se dešava u društvu“, rekla je ona.
Prošle godine, kako je dodala, zabilježen je najniži broj rođene djece od kada vršimo
mjerenja i kako kaže, nema razloga za optimizam.
„Nemojmo da čekamo da ukupne stope rađanja padnu još niže pa da onda pričamo o
ovom problemu. Vrijednosti prirodnog priraštaja će dalje da padaju, a dalje sa tim
imamo probleme koji se tiču ekonomske budućnosti naše države. Sve ovo o čemu mi
pričamo danas, dok se ne promijene neke stvari, ni jedna demografska politika ne može
da riješi“, kazala je Brajušković Popović.
Kao primjer zloupotrebe od strane političara navela je popis. “Svi oni su bili zadovoljni
rezultatima popisa, koliko je porasla koja nacija, koliko jezik… To su jedini podaci koji su
mene najmanje interesovali. Populaciona politika nije samo politika rađanja, već
stvaranje uslova da ljudi ostanu ovdje. Jesu važni ekonomski razlozi, ali jesu i
nepovjerenje u institucije, korupcija, stvaranje vjerskih nacionalnih tenzija,
produbljivanje jaza između bogatih i siromašnih i mladi to vide, treba da poručimo
vlastima da nećemo više da slušamo bajke. Mi hoćemo institucije koje rade svoj posao,
a ne jake osobe na čelu tih institucija“, kazala je ona.
Javne finansije nisu održive
Vuković je, govoreći o javnim finansijama, jasno poručio da one nijesu održive.
“Zato što ekonomija počiva na uvozu svega i svačega, čak i onoga što možemo da
proizvedemo. Neuspjeh turističke sezone, koja umjesto da traje 12 mjeseci, ona se
smanjuje. Vlada je dala odgovor tako što je povećala PDV na smještaj u turističkoj
privredi. Biće nas manje, pa ćemo biti kvalititavno lošiji, država starih ljudi i živjećemo u
nekoj verziji “ćaćilenda””, rekao je Vuković.
On je dodao i da treba promijeniti funkcionisanje Zavoda za zapošljavanje. “Izdvaja se
25 miliona za nezaposlene a za aktivno zapošljavanje tri miliona, to treba promijeniti”,
rekao je Vuković. Zaključio je da pored ministarstva finansija u svakoj Vladi ministarstvo
za demografiju treba da bude najvažnije i da se na početku svake sjednice Vlade
razgovara o demografskoj situaciji u državi.
Autor:radiotitograd.me
