Foto:CDT
Predloženi Zakon o Vladi ne donosi neophodna rješenja koja bi osigurala efikasniji i
odgovorniji rad Vlade, niti odgovore na ključne probleme koji su se u praksi pojavljivali u
funkcionisanju izvršne vlasti.
Iako rad na izradi Zakona o Vladi traje gotovo tri godine, ovo vrijeme nije iskorišćeno za
pronalaženje najboljih rješenja uz dosljedno usklađivanje sa preporukama međunarodnih
institucija i ekspertskih tijela. Umjesto toga, dok su se razmatrala njihova mišljenja, neka
dobra rješenja su “izgubljena” – poput odredbi koje su definisale rad Vlade u slučaju
prestanka njenog mandata, odnosno u slučaju tzv. tehničkog mandata.
Predlog Zakona o Vladi koji je upućen na mišljenje Evropskoj komisiji, a koje je CDT dobio
od Ministarstva javne uprave po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, ne definiše
ovlašćenja vlade u slučaju prestanka njenog mandata. Drugim riječima, ne ograničavaju se
ovlašćenja Vlade kojoj je u Skupštini izglasano nepovjerenje, iako je upravo to u praksi
stvaralo političke i pravne dileme i otvaralo vrata zloupotrebama u periodu od kraja mandata
odlazeće i početka rada nove Vlade.
Podsjećamo da je u nacrtu Zakona o Vladi bila predviđena zabrana novih finansijskih
obaveza bez odobrenja Skupštine i zabrana novih imenovanja i postavljenja.
Predloženi zakon definiše dozvoljeni broj ministarstava – ali umjesto 15 kako je to bilo
predviđeno u nacrtu, sada taj broj iznosi 18. Međutim, predlog zakona i dalje ne daje nikakve
kriterijume za osnivanje ministarstava, ostavljajući tako i dalje prostor za njihovo formiranje
kroz partijsku trgovinu kao jedini kriterijum.
Predlogom zakona se definiše sedam obavezujućih ministarstava. No, iako se razlozi zašto
su ona obavezna mogu samo naslutiti, nejasno je zašto među njima nema ministarstva
obrazovanja i ministarstva za planiranje i uređenje prostora, imajući u vidu da je posle
ljudskog, prostor najvredniji resurs kojim raspolaže Crna Gora.
Interesantno je da se sadašnjih 25 ministarstava štite kroz prelazne i završne odredbe, koje
predviđaju da se odredbe zakona o sastavu Vlade primjenjuju tek od narednog dana od
dana proglašenja konačnih rezultata narednih parlamentarnih izbora. Stoga, i u slučaju da
Crna Gora uskoro dobije Zakon o Vladi, broj članova Vlade neće biti smanjen do novih
izbora, što znači najkasnije do 2027. godine.
Iako je pohvalno što se u predlogu zakona propisuju obaveze u pravcu povećanja
transparentnosti sjednica Vlade, neriješeno ostaje pitanje održavanja telefonskih sjednica.
Posebno je problematično što nije precizirano šta se smatra “;hitnim slučajem” za donošenje
odluka putem telefonskih sjednica, što je ključno s obzirom na dosadašnje iskustvo u kojem
su redovne sjednice postale izuzetak.
Takođe, u predlogu zakona se navodi da se na telefonskim sjednicama ne može odlučivati o
predlozima zakona koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini, no nije jasno zašto u
izutetke nijesu uvršteni i zakoni koji se donose većinom ukupnog broja poslanika, među
kojima su zakoni kojima se uređuju način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko
državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i
korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje
opština, proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, donošenje prostornog plana…
Od izuzetnog je značaja da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi, ali je još značajnije da
to ne bude zakon radi zakona, već zakon koji će imati rješenja za sva pitanja koja su se
pojavljivala ili se mogu pojaviti u praksi. Preporuka CDT-a je bila da se Zakon o Vladi donese
istovremeno sa Zakonom o Skupštini, jer bi se samo uz usklađenost ova dva zakona na
cjelovit način uredile ove dvije grane vlasti i njihov međusobni odnos.
Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a
Autor:Radiotitograd.me
