Foto:ES
Aerodromi Crne Gore već duže vremena pokazuju da ne mogu da se nose sa puno boljom
konkurencijom koja je uspjela da uhvati talas ogromnog rasta broja putnika i destinacija poslije
korone. Da jednostavno objasnimo, prije 5-6 godina je bilo uobičajeno da na aerodromu Podgorica
vidite veliki broj vozila sa albanskim tablicama, danas crnogorske tablice vidite na parkingu
aerodrome u Tirani. Tamošnja država je shvatila da bez aviopovezanosti nema budućnosti turizma,
pa zbog toga imaju najveće stope rasta i avioprevoza i turizma u Evropi.
S druge strane, kod nas se na aerodrome gleda kao na neku tuđu imovinu koje se što prije treba
riješiti, a ne kao na razvojnu polugu države u kojoj je većina građana živi i radi u oblasti turizma. Crna
Gora uz Hrvatsku ima najveće učešće turizma u BDP i to mora biti početna premisa svake odluke koja
može bitno uticati na turistički razvoj. U aerodrome se ne ulaže, nema podsticajnih šema sa državnog
nivoa, zimski saobraćaj je sveden na Beograd i Istanbul, dok su ljeti gužve, vrućine, mali broj šaltera i
putničkih skenera jedna od ružnih slika koja se šalje iz Crne Gore.
Da ne pričamo o tome da ni poslije 15 godina nema ništa od priče o proširenju kapaciteta, novim
terminalima ili opremi za noćno slijetanje. Onda se kao spas od partijskog rukovođenja tim
preduzećem i nesposobnošću da se uradi minimalne stvari traži koncesija kako bi dva aerodroma
“proradila”. Možda je onda bolje rješenje da damo nesposobnu Vladu i ministarstva pod stranu
koncesiju, a da aerodromi ostanu državni?
Pitanje niskotarifnih kompanija dijelom jeste pitanje upravljanja aerodromima, ali je puno više
državna strategija, u kojoj učestvuju svi koji od tih letova imaju koristi. Od Vlade, ministarstva
turizma, NTO, preko lokalnih uprava. Avio dostupnost Crne Gore tokom 9 mjeseci kad nema ljetnje
sezone bi osigurala stalnu zapošljenost radnika u turizmu i ugostiteljstvu, značajno povećanje
prihoda država od poreza i akciza kao i održiv razvoj destinacije.
Zbog toga je pitanju koncesija za aerodrome potrebno pristupiti sa puno više transparentnosti i kroz
izrade inoviranih studija koje bi pokazale opravdanost jedne takve odluke. U svakom slučaju, našim
aerodromima su potrebna značajna ulaganja kako bi ispratili barem regionalnu konkurenciju i time
otvorili mogućnost dolaska stotina hiljada turista u našu zemlju tokom cijele godine. Samo kroz
kreiranje razvojne strategije koja će uključivati i turističku privredu, kao i lokalne sredine možemo
doći od rješenja koje je najbolje za aerodrome, zaposlene, ali i cijelu državu.
Autor:Radiotitograd.me
