Foto:SZK
„Ja radim u trgovini, stojim po cijeli dan, a kad dođem kući, sve kućne obaveze čekaju na mene,“
rekla je jedna od učesnica istraživanja “Balansiranje profesionalnog i porodičnog života”
koje je za potrebe Sigurne ženske kuće sprovela agencija DeFacto. Ova izjava otkriva
svakodnevicu brojnih žena koje, pored profesionalnih obaveza, snose i sav teret održavanja kuće
i brige o porodici. Iako žene ravnopravno doprinose ekonomiji, društvene norme ih i dalje
sputavaju, ostavljajući ih zarobljenim u iscrpljujućem ritmu „dvostruke smjene.“
Prema izjavama većine učesnica istraživanja, muškarci još uvijek ne preuzimaju odgovarajuću
odgovornost kada su u pitanju kućni poslovi i briga o djeci, uprkos tome što su mnoge žene
zaposlene i rade puno radno vrijeme. Ovo ukazuje da su tradicionalne rodne uloge duboko
ukorijenjene, a žene i dalje preuzimaju većinu odgovornosti u domaćinstvu.
„Što žene urade u jednom danu, to muškarac ne uradi ni za mjesec dana. I eto, svaki dan sve isto
– u šest ustaneš da bi stigao sve da spremiš, pripremiš i samo radiš.“ (Učesnica fokus grupe,
Bijelo Polje)
„Sa djecom obaveze počinju već od jutra – buđenje, škola, aktivnosti, ručak, spremanje… U
suštini odrađujem ono što moram. Malo je prostora i vremena za naše neke potrebe, to je stalno
usklađivanje i kombinovanje obaveza. Traženje slobodnog trenutka za sebe.“ (Učesnica fokus
grupe, Podgorica)
Generacijska promjena ili ukorijenjene norme?
Neke učesnice su istakle pozitivne primjere među mlađim generacijama muškaraca, koji su
otvoreniji za učešće u kućnim obavezama i odgovorniji prema potrebama domaćinstva. Postoje i
primjeri gdje su muškarci ravnopravno uključeni u brigu o djeci i druge porodične obaveze.
„Imam supruga koji je vrlo uključen, pogotovo kad je riječ o brizi o djeci. Uvijek me podržava i
preuzima dio obaveza, što mi mnogo znači.“ (Učesnica fokus grupe, Bar)
Ipak, tradicionalne norme su duboko ukorijenjene u porodičnim i društvenim obrascima
ponašanja. Učesnice opisuju situacije u kojima članovi porodice, posebno stariji, prave razlike
između „muških“ i „ženskih“ poslova, što dodatno učvršćuje ove društvene norme.
„Moj svekar je, kada je sin slagao veš, rekao: 'Zašto slažeš majci, nisi đevojka?'“ (Učesnica
fokus grupe, Bar)
Učesnice su istakle da je podjela poslova često naučena u primarnoj zajednici – porodici.
Muškarci, prema njihovom mišljenju, nisu dovoljno pripremljeni za ravnopravno učestvovanje u
domaćinstvu, dok se od žena očekuje da od malih nogu nauče osnove održavanja domaćinstva,
poput kuvanja i čišćenja.
„Oni su nas pripremali šta su ženski, a šta su muški poslovi. Vjerovatno sad to muškarci i dalje
smatraju da oni to ne treba da rade, da je to sramota da oni to rade, a da mi žene moramo to da
radimo. Mislim, naša uloga i naši poslovi su nekad bili predodređeni da smo bile domaćice, a
onda smo se kao evoluirale i otišle da radimo i sad mora nešto da se mijenja i za njih. Znači, ne
može da bude – mi ćemo sve, a oni neće ništa.“ (Učesnica fokus grupe, Bar).
Ističu kako je važno da roditelji preispitaju tradicionalne uloge i da se podstiče ravnopravnost
između polova u svakodnevnim obavezama, kako bi se mladi generacijski oslobodili pritiska
tradicionalnih normi.
„Ja mislim da je to nešto što ti kao prenose, pa ti to prenosiš kasnije pričom, pa da to negde
usadiš mlađima.“ (Učesnica fokus grupe, Bijelo Polje)
Istraživanje je sprovedeno kroz projekat “Ženski balans, cijena multitaskinga” koji finansira
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.
Autor:Radiotitograd.me
