Foto:CDT
Ukoliko se sprovede, izborna reforma će podići nivo demokratije, ali kada se sagledaju rezultati
Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u protekloj godini i odnos Skupštine, može se
zaključiti da politička podrška ovoj neizvjesnoj i teškoj reformi izostaje, poručeno je sa otvaranja
CDT-ove konferencije “Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za
promjene”.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica podsjetio je da Odbor za sveobuhvatnu izbornu
reformu nije plenumu do sada uputio niti jedan zakon.
“Ovih dana očekujemo prvi nacrt Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja,
a onda i kvalitetnu i inkluzivnu javnu raspravu. Da bi ovako važne reforme uspjele potreban je
naporan rad svih političkih subjekata koji u njoj učestvuju, a ne samo dio njih. Ovdje moram reći
da pored kopredsjedavajućih i još par članova/ica energija koja je potrošena na jednu od
najvažnijih reformi u društvu nije bila ni blizu potrebnog nivoa”, rekao je on na otvaranju
konferencije.
Podsjetio je i da Odbor više od tri mjeseca nije zadovoljavao formalne pretpostavke za
funkcionisanje. “Nakon rekonstrukcije vlade i promjenom političke strane Bošnjačke stranke,
sastav Odbora nije u skladu sa Odlukom o osnivanju i na njegovim sjednicama se ne mogu
donositi valjane odluke. Takođe, dvije članice Odbora prestale su da budu poslanice jer su
preuzele funkcije u Vladi. I pored naših javnih apela ovaj problem nije riješen do danas. Čini se
da se i u ovakvom odnosu Skupštine može naći dio odgovora da li ima stvarne političke volje za
ovu reformu”, naveo je Koprivica.
Izborna reforma, kako je kazao, nije proces koji se radi preko noći.
“CDT-u je još u aprilu bilo jasno da rok u kome Odbor treba završiti svoj posao mora biti
značajno produžen. Pozdravljamo predlog da novi rok bude 31.12.2025. i to smo više puta javno
zagovarali. Međutim, ni ovaj rok neće biti ispoštovan ukoliko se ne krene sa napornim i
svakodnevnim radom” naveo je on i dodao da je još jedna konstrukciona greška to što su iz
djelokruga Odbora izostavljeni značajni zakoni koji imaju veliku važnost za izborni proces.
“Drago nam je da su uvaženi naši apeli i da je predloženo proširenje, odnosno da dio djelokruga
odbora postane i Zakon o izboru predsjednika, ali se nadamo da će se uvažiti i druge naše
sugestije i da moramo raspravljati i o Krivičnom zakonu, Zakonu o sprječavanju korupcije,
medijskim i mnogim drugim važnim zakonima. Ova reforma se baš zbog toga i zove
sveobuhvatna”, rekao je Koprivica.
“Smatramo da je zaista krajnje vrijeme da se promijeni pristup ovoj reformi i da se ona stavi u
centar parlamentarih dešavanja. Nadam se da će ovu refomu nositi svih 16, a ne samo 4-5
poslanika i poslanica koji su članovi odbora. I to je naša ključna preporuka”, dodao je on.
Ova će reforma, dodao je, biti teška i neizvjesna. “I u datim političkim okolnostima nije
jednostavno biti optimista i vjerovati u njen uspjeh. Kao neko ko četvrti put učestvuje u ovom
procesu mogu reći da postoji stotinu načina da ona propadne, a samo jedan da uspije. Potrebna
nam je iskrena politička volja”, kazao je direktor CDT-a.
“Na samom kraju smatram da je važno skrenuti pažnju na još jedan otežavajući momenat vezan
za ovu reformu – ukoliko zaista dođe do neophodne depolitizacije izborne administracije,
sređivanja registara koji čine birački spisak, uvođenja otvorenih lista ili spovođenja svih lokalnih
izbora u jednom danu, to će ujedno značiti da nam je potrebna makar godina ili dvije da se
osjete efekti tih promjena, odnosno da nova rješenja zažive u praksi. Planirano je da reforma
bude završena do kraja 2025. a redovni parlamentarni izbori su početkom 2027, što znači da se
mora planirati vrijeme i za implementaciju novih rješenja”, zaključio je on i dodao da se nada da
će Crna Gora imati snage i znanja da sprovede ovaj najvažniji demokratski poduhvat.
“Da ćemo konačno dobiti izborne zakone koji neće favorizovati nikoga, koji će onemogućiti da
partitokratija ukine demokratiju kad to želi, kao na primjeru Šavnika, i da izborni proces nikad
više neće biti proces zloupotreba, potkupljivanja ili poligon za maligne strane ili domaće
uticaje… I naravno, da će se jače čuti glas građanki i građana”, poručio je Koprivica.
Ambasadorka Italije Andreina Marsella kazala je da se reforma izbornih zakona radi prije svega
zbog Crne Gore.
“Ako to činite zbog članstva u EU, na kraju dana to činite i zbog sebe, ako uzmemo u obzir da je
Crnoj Gori cilj da postane naredna članica EU” rekla je ona i citirala Izvještaj o EK o Crnoj Gori u
dijelu o izborima kaže da je potrebno zakonski okvir reformisati i usaglasiti sa zakonima EU o
izborima, glasanju i pravu na kandidaturu, transparentnost…
“Crna Gora i EU idu ruku pod ruku kada se radi o ovim pitanjima ali i mnogim drugim. Ne postoji
ništa što EU traži od Crne Gore a da ide nasuprot interesima Crne Gore. Izborna reforma, ako se
sprovede kako treba, će podići nivo demokratije u državi”, dodala je ambasadorka Italije.
EU je, kao je istakla, zajednica država koje dijele iste vrijednosti. “Sve što EU traži zemlja će
postati više demokratska, pravedna, ljudi će živjeti u zemlji koja je bolja nego prije izborne
reforme. Ako želi članstvo do 2028. reforma se mora sprovesti što prije. Potreban je doprinos
svih političkih aktera i faktora. Svi treba da pokažu volju za reformom, da su spremni za
kompromis i dijalog i pokažu političku zrelost”, istakla je Marsella.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, poslanik Pokreta Evropa sad
(PES), Vasiije Čarapić, kazao je da je uspjeh EU to što se sastoji od država koje se demokratije, a
da je izborna reforma u Crnoj Gori neophodna upravo kako bi se podigao nivo demokratije.
“Građani koji žive u EU mogu očekivati da će njihov sistem da isporuči nešto što je dobro za njih.
Potrebna nam je izborna reforma da bismo podigli nivo demokratije, da decentralizujemo
upravljanje u zemlji, da damo građanima moć”, naveo je Čarapić.
Građani, kako je kazao, treba da znaju kada glasaju za neku partiju da odlučuju i koliko će
finansija dati nekoj partiji i da se sve svodi na glasanje. Ne mogu da kažem da sam pretjerano
zadovoljan demokratijom kod nas, ali način na koji se sprovode izbori pokazao je da možemo
da simuliramo neki oblik demokratije na nižem nivou nego što je to u EU, da možemo da
smjenjujemo vlast, ona daje neke rezultate. Međutim, možemo da uradimo dodatan iskorak
time što ćemo da se bavimo reformom i da to podignemo na nivo kakav je u EU”, rekao je
poslanik PES-a i podsjetio da Crna Gora ima reformsku agendu te da je EK kao jedan od
preduslova stavila reformu izbornog zakonodavstva.
Kopredsjedavajući Odbora ispred DPS-a, Nikola Rakočević, kazao je da je prije svega, izborna
reforma važna za crnogorsko društvo jer će otvoriti neka pitanja koja Odbor neće moći da riješi
u ovom sazivu, poput biračkog spiska.
“Od nekih problema pati i region. Izborna reforma je jedan od preduslova za članstvo u EU.
Moramo pratiti ono što je regulativa EU, EU ne želi državu u kojoj na bilo koji način može biti
sporan izborni proces”, rekao je poslanik DPS-a.
On je rekao da su u istoj ravni unutrašnji interes za izbornom reformom i to što nam je ona
neophodna na putu ka EU. “Treba da uradimo sve što naši partneri traže od nas. Nekada ne
razumijemo šta su obaveze Crne Gore, mi smo čuli od dijela većine kako oni imaju svoju glavu i
kako će uraditi kako oni misle. To ne funkcioniše tako. Iako su evropske integracije dvosmjeran
proces, pravila su postavljena. Oni su podigli ljestvicu na najviši nivo, ako Crna Gora želi da bude
dio tog društva, moramo da radimo sve da dođemo do tih standarda”, rekao je Rakočević.
Čarapić je naveo da je rad Odbora bitan ali da je ključno ono što se desi na plenumu. “Imam
optimizam da ćemo kada stignemo do plenuma sprovesti reformu” rekao je on.
Dodao je da je, kada se počelo sa reformom izbornih zakona, mislio da je to samo formalnost
usaglašavanje sa preporukama ODIHR-a, ali da je očigledno da ta dinamika nije odgovarala
svima.
“I zbog toga građani najmanje vjeruju političkim partijama. Zahtjevi su jasni, u pitanju su
izmjene zakonodavstva, da se pokaže reformska volja, ali očigledno je da je taj partijski interes
prednjačio u prethodnoj godini. To je za mene uzrok slabog rada Odbora. Neophodno je da ti
ljudi koji sjede u Odboru imaju reformski duh, da izađu iz partijskog posla, da se pokaže njihov
lični karakter, da se izdignu iz onoga što su stranačke i političke vode, da budu reformisti, ja
mislim da se to još uvijek nije desilo kod svih”, kazao je poslanik PES-a.
Rakočević je kazao da očekuje da će se do kraja godine usvojiti Zakon o finansiranju partija i
kampanja i da tu ne očekuje opstrukcije.
“Ne vjerujem da će se opstruirati, ali ne očekujem učešće svih subjekata. Ne postoji politička
volja kod svih subjekata i moramo to konstatovati. Blizu smo da dođemo do nacrta koji održava
reformsku namjeru”, rekao je on i podsjetio da će najveći problem biti Zakon o državljanstvu
koji, kako je naveo, takođe treba da se rješava samo unutar Odbora.
“Da li stvarno mislite da je u pitanju tolika neozbiljnost ili loša namjera pa se stalno priča o
izmjenama tog zakona, koje će se teško usvojiti, ali će se osporiti rad Odbora. Bojim se da će se
sljedeće godine naći instrument koji će osporiti rad Odbora. Postoje dvije trećine koje imaju
daha za izbornu reformu, dio ih je u parlamentarnoj većini ostatak je u opoziciji”, zaključio je
Rakočević.
Ambasadorka Italije se osvrnula na demokratiju u Italiji i česte promjene vlasti u toj državi.
“Tačno je da mijenjamo vlast često, ali mi imamo snažne institucije”, kazala je Marsella.
Izbori su, kaže, krucijalni elemenat u demokratiji.
“To su, zapravo, osnove. Imamo demokratsku umjesto autokratske vlade ako imamo izbore. Ali
izborni proces mora biti slobodan i fer, u suprotnom, to je kao da uopšte nemate izbore. Kada
su izbori slobodni i fer volja građana se oslikava u ishodu izbora, vlada ima jasan i legitiman
mandat da upravlja, opozicija može da vjeruje i prihvati rezultate. Tada svi pobjeđuju”, kazala je
Marsella.
Autor:Radiotitograd.me
