Teom Pješčić, studentkinja medicine koji će nam podijeliti svoja iskustva, izazove i savjete vezane za studiranje ove plemenite profesije. Medicina je jedno od najzahtjevnijih zanimanja koje može značajno promijeniti živote ljudi. Tea će govoriti o razlozima za izbor studija, kvalitetu obrazovanja, balansiranju teorijske nastave i praktičnih vježbi, kao i o planovima za budućnost. Takođe, saznaćemo prednosti i mane studiranja medicine u našoj zemlji i dobiti korisne savjete za buduće studente.
Šta te inspirisalo da odabereš studije medicine i kako je izgledao tvoj put do sada?
Medicina je najhumaniji posao koji mnogim ljudima može da promijeni život. To je bila moja smjernica kad je izbor studija u pitanju. Uz to, uvijek me zanimala biologija, anatomija ljudskog tijela i hemija u srednjoj školi pa je i to igralo značajnu ulogu u odabiru. Smatram da je medicina poziv koji omogućava kontinuirano učenje i usavršavanje, što je veoma važno za mene jer želim da stalno napredujem i budem u korak s najnovijim dostignućima. Takođe, osjećaj da svojim radom mogu direktno pomoći ljudima i doprinijeti njihovom zdravlju i dobrobiti je neprocjenjiv. Vjerujem da kroz medicinu mogu ostvariti svoj potencijal i dati svoj doprinos društvu na najpozitivniji način.
Koji su najvažniji izazovi sa kojima se suočavaš tokom studija medicine?
Najvažniji izazovi kada je studiranje medicine u pitanju su svakako velika žrtva i odricanje. Zahtijeva ogromnu posvećenost i koncentraciju. Obimne knjige i gradivo su veliki izazov za svakog brucoša ovog fakulteta. Pored toga, suočavamo se sa stresom i pritiskom konstantnog učenja i pripremanja za ispite. Upravljanje vremenom je ključno jer je potrebno balansirati između teorijskog učenja, praktičnih vježbi i drugih obaveza. Takođe, adaptacija na dugotrajne i intenzivne studijske sesije može biti veoma naporna, što zahtijeva mentalnu izdržljivost i motivaciju.
Kako ocjenjuješ kvalitet obrazovanja i praktične obuke na tvom Medicinskom fakultetu?
Kvalitet obrazovanja je na zavidnom nivou; smatram da su vrlo pedantni kada su predavanja u pitanju. Nude, ali i traže veliko znanje. S druge strane, mislim da bi imalo prostora da se praktična nastava unaprijedi. Na primjer, često se dešava da radimo sa starim i dotrajalim sredstvima koja bi mogla biti zamijenjena modernijim. Iako teorijski deo nastave pruža solidne temelje, praksa ponekad zaostaje, što može otežati pripremu studenata za realne situacije u kliničkom radu. Mislim da bi uvođenje više simulacija i modernih tehnika moglo značajno poboljšati našu obuku. Takođe, povećanje broja sati provedenih u praktičnoj nastavi moglo bi doprineti boljoj pripremi studenata.
Da li postoje mogućnosti za uključivanje u istraživačke projekte tokom studija i kako studenti mogu da se prijave?
Mislim da postoji, ali da studenti većinski nisu toliko fokusirani na to zbog davanja fokusa na ispite, ali i nedovoljne informisanosti o istima. Takođe, nedostatak vremena i pritisak drugih akademskih obaveza često sprečava studente da se uključe u istraživačke projekte. Međutim, za one koji su zainteresovani, obično postoje različiti programi i projekti na fakultetu, kao i mogućnosti za saradnju sa profesorima i istraživačima. Studenti mogu da se prijave direktno kod profesora koji vode projekte ili putem univerzitetskih sajtova i oglasnih tabli. Fakultet često organizuje i prezentacije na kojima se predstavljaju aktuelni istraživački projekti, što može biti dobra prilika za studente da se informišu i uključe.
Kako balansiraš između teorijske nastave i praktičnih vežbi na studijama medicine?
Balansiranje između praktičnih vežbi i teorije nije teško, dosta je lakše kada se vežbe odrade i praktično potvrdi naučena teorija. Kao što sam prethodno rekla, praktična nastava bi mogla biti oplemenjenija s obzirom na to da je dosta sredstava koje koristimo na fakultetu staro. Mislim da u tom polju ima mesta za napredak. Pored toga, važno je imati dobar raspored i organizaciju vremena kako bi se sve obaveze mogle efikasno obaviti. Ponekad je korisno raditi u grupama i dijeliti iskustva sa kolegama, što može pomoći u boljem razumijevanju gradiva i praktičnih vežbi.
Koje su prednosti i mane studiranja medicine u tvojoj zemlji u poređenju sa drugim zemljama?
Prednosti su zato što je mnogo manji broj studenata pa mislim da je lakše prići svakom od nas i temeljitije savladati predviđeno gradivo. Takođe, prisniji odnos sa profesorima može doprineti boljem učenju i individualnoj podršci. Mane su zato što u poređenju sa većim, razvijenijim zemljama nemamo dovoljno resursa da oplemenimo laboratorije, disekcione sale i tome slično. Takođe, nedostatak modernih tehnologija i opreme može ograničiti mogućnosti za učenje i istraživanje. Međutim, manji broj studenata i prisniji odnos sa profesorima mogu djelomično nadoknaditi ove nedostatke.
Da li imaš planove za specijalizaciju nakon završenih osnovnih studija, i ako da, koja oblast te najviše zanima?
Svakako da imam plan za specijalizaciju. Trenutno oblast koja me najviše zanima je hirurgija i interna medicina. Smatram da ove oblasti nude dinamične i izazovne karijere sa velikim mogućnostima za napredovanje i kontinuirano učenje. Hirurgija me privlači zbog direktnog uticaja koji može imati na živote pacijenata, dok interna medicina pruža duboko razumevanje ljudskog tela i različitih bolesti, što je veoma fascinantno.
Koji su tvoji savjeti za buduće studente medicine koji razmišljaju o upisu na medicinski fakultet?
Moji savjeti su da ne slušaju tuđa iskustva i samim tim da se ne plaše previše, da mogu da balansiraju privatni život i fakultet, kao i da je upornost i hrabrost ključni, uz ljubav prema medicini. Takođe, važno je razviti dobre navike učenja i biti spreman na kontinuirani rad. Potrebno je biti organizovan i koristiti sve dostupne resurse, uključujući knjige, internet, i konsultacije sa profesorima. Verujte u sebe i svoje sposobnosti, jer je studiranje medicine dug i zahtevan proces, ali na kraju veoma ispunjavajuć i vredan truda.
Autor: D.Radoman/radiotitograd.me
