U posljednjih nekoliko godina, Crna Gora se suočava sa rastućim problemom mizoginije i govora mržnje, posebno u medijima. Novinari i novinarke su često na meti napada, a ovaj trend ne pokazuje znake usporavanja. Iako je sloboda medija jedan od stubova demokratskog društva, novinari i novinarke u Crnoj Gori sve češće postaju žrtve verbalnog nasilja i diskriminacije zasnovane na polu.
Rastući trend mizoginije
Mizoginija, ili mržnja prema ženama, duboko je ukorijenjena u mnogim društvima, a Crna Gora nije izuzetak. U medijskom prostoru, novinarke su često suočene sa seksističkim komentarima i uvredama koje nisu samo verbalno nasilje, već i odraz duboko ukorijenjenih predrasuda. Prema istraživanju koje je sprovelo Udruženje novinara Crne Gore, više od 60% novinarki izjavilo je da su bile izložene mizoginim komentarima tokom svoje karijere.
Govor mržnje: Alarmantna statistika
Govor mržnje u Crnoj Gori postaje sve prisutniji, posebno na društvenim mrežama i online platformama. Ovaj fenomen nije ograničen samo na mizoginiju, već obuhvata i druge oblike diskriminacije, uključujući rasizam, homofobiju i ksenofobiju. Međutim, ono što je posebno zabrinjavajuće je učestalost i intenzitet napada na novinare i novinarke.
Prema podacima organizacije Reporteri bez granica, broj prijavljenih incidenata govora mržnje prema novinarima u Crnoj Gori porastao je za 30% u posljednje tri godine. Ova statistika je alarmantna i ukazuje na potrebu za hitnim mjerama koje bi zaštitile novinare i osigurale slobodu medija.
Posljedice po slobodu medija
Napadi na novinare imaju ozbiljne posljedice po slobodu medija u Crnoj Gori. Strah od napada može dovesti do autocenzure, što ugrožava kvalitet i objektivnost izvještavanja. Novinari su ključni za informisanje javnosti i osiguravanje transparentnosti, a svaki napad na njih predstavlja napad na slobodu medija i demokratiju.
Novinarke su često dvostruko pogođene, jer osim što su izložene napadima zbog svog rada, suočavaju se i sa dodatnim opterećenjem zbog svog pola. Seksistički napadi ne samo da ih diskredituju profesionalno, već i vrše pritisak na njihovu ličnu sigurnost i dostojanstvo.
Potreba za akcijom
Borba protiv mizoginije i govora mržnje u Crnoj Gori zahtijeva koordinisanu akciju svih relevantnih aktera – od vlade, preko medijskih organizacija, do civilnog društva. Prvo i najvažnije, potrebno je unaprijediti zakonski okvir koji bi jasno definisao i kažnjavao mizogine i hate speech napade. Takođe, potrebne su edukativne kampanje koje bi podizale svijest o štetnosti ovih pojava i promovisale kulturu poštovanja i ravnopravnosti.
Medijske kuće imaju posebnu odgovornost da zaštite svoje zaposlene. Ovo podrazumijeva ne samo pravnu zaštitu, već i pružanje psihološke podrške i obuke za prepoznavanje i reagovanje na mizoginiju i govor mržnje.
Autor: B.B. /radiotitograd.me
