Foto: Insignitus
Zapadna Evropa zabilježila je ogroman rast mladih investitora, čak 29 odsto u protekloj godini čine pripadnici generacije Z, pokazuju istraživanja.
Sasvim je poznato da svjetski ekonomski trendovi, kada je inverstiranje u pitanju, cirkulišu. Razlike, čini se, gotovo i da nema, osim one u brojevima. Ono što se pojavi kao trend kod velikih razvijenih zemalja, vrlo brzo se prenese dalje u manje zemlje, naravno u manjem obliku i obimu. Upravo to je razlog zašto je važno pratiti modele u zemljama eurozone ali i van nje.
Podaci Svjetskog savjeta za zlato pokazuju da je potražnja potrošača za zlatom u Kini porasla za 16 odsto u 2023. godini, sa potražnjom za zlatnim nakitom za 12 odsto, a potražnjom za polugama i kovanicama za 27 odsto. Iako su ovi podaci značajni sami po sebi, specifična dinamika te potražnje može osvjetliti ono što budućnost nosi sa potražnjom za zlatom na najvećem svetskom tržištu zlata.
Radi podsjećanja, Kina je već godinama jedan od najvećih kupaca zlata. Prošle godine je bila na drugom mjestu sa 62,2 tone, ali ubjedljivo je prva bila centralna banka Turske koja je kupila čak 147,6 tona zlata u 2023. Najveći neto prodavac prošle godine bila je centralna banka Kazahstana sa 50,7 tona zlata.
Novinska agencija Frans pres (AFP) je razgovarala sa kupcima zlata u Kini kako bi razumjela šta pokreće zlatnu groznicu među potrošačima generacije Z u toj zemlji. Intervjuisali su Feng Ning, 24-godišnjakinju koja radi u medicinskoj industriji, koja je za AFP rekla: „Kada sam počela da zarađujem svoj novac , kupovala sam druge luksuzne proizvode, ali oni bi mnogo izgubili kada biste željeli da ih zamjenite za gotovinu. Moji prijatelji i ja smo prešli na zlato.
Druga mlada žena koja kupuje zlato, rekla je za AFP: „Mladima je teško da uštede novac“ i da je kupovinom zlata „novac još uvek sa vama na drugačiji način“. Ovo je možda jedan od ključnih razloga, ujedno je i objašnjenje za one skeptične, koji u ovu investiciju još uvek nisu sigurni.
Podaci Svjetskog savjeta za zlato pokazuju da je kineska centralna banka prošle godine dodala 225 tona zlata u svoje rezerve, što je najveća kupovina od 1977. Narodna banka Kine sada drži 2.235 tona zlata. Ovo predstavlja nešto više od 4 odsto ukupnih rezervi Narodne banke Kine. Međutim, ovo je još uvek relativno nisko po zapadnim standardima; SAD i Njemačka drže skoro 70 odsto svojih rezervi u zlatu, a Velika Britanija nešto više od 11 odsto. Velika kupovina zlata u Kini može biti dio šireg globalnog trenda „dedolarizacije“, gde se čini da mnoge zemlje koje nisu strateški usklađene sa SAD diverzifikuju svoja rezervna sredstva kako bi smanjile svoje oslanjanje na američki dolar. Ovaj trend je posebno povezan sa zemljama BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) i nizom centralnoazijskih država.
Od januara 2024. Kina je povećala svoje zlatne rezerve 15 uzastopnih mjeseci. Ako se ovaj trend nastavi, to bi moglo biti podrška cijeni zlata. Istraživanje Svjetskog savjeta za zlato pokazalo je da 29 odsto centralnih banaka tržišta u razvoju i privrede u razvoju planira da poveća svoje zlatne rezerve u narednih 12 mjeseci – a čini se da je pandemija Covid-19 obilježila značajnu promjenu u politici, samo prije pandemije 11 odsto anketiranih banaka EMDE planira da poveća svoje zlatne rezerve. Ako želja generacije Z za zlatom ostane sa njima i u kasnijem dobu, možda ćemo vidjeti veće kupovine zlata u skladu sa višim platama povezanim sa napredovanjem u karijeri. U bilješci koju je objavio Metals Fokus 28. februara, kompanija za istraživanje plemenitih metala je rekla: „Gledajući unaprijed, očekujemo da će se ovaj zdravi apetit za zlatom među potrošačima nastaviti tokom većeg dijela ove godine“.
Kada je u pitanju region, Srbija je definitivno lider u kupovini, dok Crna Gora ne kupuje zlato kao država. Međutim, iz kompanije Insignitus Gold stiže nam drugačija statistika. Njihovi klijenti u obije ove zemlje su brojni. Nedavni istorijski skok cijene zlata donio je veliku potražnju kako kod srpskog tako i kod crnogorskog stanovništva. Oni navode da su njihovi klijenti nešto stariji nego u zemljama zapadne Evrope ili Kine, a osim cijene zlata veliku ulogu pri odluci o kupovini predstavlja i činjenica da se na zlato ne plaća PDV. Zasluga za ovu olakšicu ide upravo firmi Insignitus Gold.
Izvor:CDM
