Zloupotreba statistike za relativizaciju klimatskih promjena

Radio Titograd

10.04.2024, 10:50h

2 min

Foto:CDT

 

Na društvenim mrežama se ponovo širi stari video iz 2019. godine u kojem australijski novinar Alan
Džons implicira da su nivoi ugljen-dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi suviše niski da bi značajno
doprinijeli globalnom zagrijavanju. Međutim, ova tvrdnja je uznemirujuće zavaravajuća, imajući u
vidu široko prihvaćeno naučno mišljenje koje ukazuje na to da su ljudske emisije ključni faktor u
povećanju koncentracije CO2 i uzrok klimatskih promjena.

“CO2 je 0,04% atmosfere. Ljudska bića stvaraju samo 3% od tih 0,04%. Zar netko ozbiljno predlaže da
bismo ekonomiju trebali postaviti na glavu, podići cijene energije, oštetiti poslovanje, ugroziti
zapošljavanje, jer 0,04% atmosfera je CO2?”, navodi Džons.

Iako su ove brojke tačne, važno je naglasiti da su i male promjene u koncentraciji CO2 od ključnog
značaja za klimatske promjene. Na primjer, podaci Nacionalne uprave za okeane i atmosferu
Sjedinjenih Američkih Država (NOAA – National Oceanic and Atmospheric Administration) pokazuju
ubrzanje povećanja koncentracije CO2 u Zemljinoj atmosferi tokom posljednjih pola vijeka. Ovo
povećanje je paralelno s povećanjem emisija izazvanih ljudskom aktivnošću. Tako je koncentracija
CO2 u atmosferi porasla s oko 280 djelova po milionu (ppm) u 1850-ima na više od 400 ppm danas
(slika 1). Ovaj dramatičan porast ugljen-dioksida direktno je povezan s ljudskim aktivnostima, poput
sagorijevanja fosilnih goriva, industrijskih procesa i krčenja šuma.

Iako je postotak CO2 u atmosferi relativno mali, taj gas ima ogroman uticaj na klimatske promjene
zbog svoje sposobnosti zadržavanja toplote.

Američka svemirska agencija, NASA, ističe da iako su gasovi sa efektom staklene bašte prisutni u
malim količinama u atmosferi, oni igraju ključnu ulogu u zadržavanju Zemljine radijantne toplote i
onemogućavanja njenog isijavanja u svemir, što dovodi do zagrijavanja planete i pojačanog efekta
staklene bašte.

Šest međunarodnih kredibilnih institucija je pratilo rezultirajući porast globalne prosječne
temperature. A na osnovu čega se može zaključiti da brojke koje navodi Džons ne uzimaju u obzir
ključne činjenice. Na primjer, iako je procenat CO2 u atmosferi relativno mali, emisije uzrokovane
ljudskom aktivnošću nisu apsorbovane kao dio prirodnog ciklusa CO2. Umjesto toga, one dodaju više
ovog jedinjenja u atmosferu, zagrijavajući planetu u kontinuiranom procesu, i ostaju u atmosferi
godinama.

Izvještaj Međuvladinog Panela za Klimatske Promjene (IPCC) iz 2021. godine detaljno opisuje kako
različiti gasovi doprinose ,,radijacijskom prisiljavanju’’, procesu kojim više toplote od Sunca ulazi u
Zemljinu atmosferu nego što je napušta. Izvještaj identifikuje ,,skoro linearnu vez’’ između emisija
CO2 i globalnog zagrijavanja.

Džons takođe navodi da Australija stvara 1,3 posto od tog tri posto CO2 koji proizvode ljudi. Ovo
možda zvuči kao mali udio, ali treba imati na umu da Australija, iako geografski udaljena, ima
značajan uticaj na globalne emisije zbog svog intenzivnog izvoza fosilnih goriva i uglja. Ovo je samo
jedan od mnogih primjera kako čak i manje zemlje mogu imati veliki uticaj na klimatske promjene.

 

Ukupno gledano, tvrdnje Alana Džonsa zanemaruju kompleksnost i ozbiljnost klimatskih promjena.
Umjesto toga, fokusiraju se na pojednostavljenje i relativizaciju problema, što može dovesti do
opasne neinformisanosti i nedovoljne akcije u borbi protiv klimatske krize. Stoga je ključno razumjeti
stvarne uzroke i efekte klimatskih promjena te preduzeti konkretne korake kako bismo smanjili
emisije i sačuvali planetu za buduće generacije.

Raskrinkavanje.me je platforma Centra za demokratsku tranziciju (CDT) čiji su primarni ciljevi
suprotstavljanje medijskim manipulacijama, povećanje kvaliteta sadržaja medija, medijske
pismenosti čitalaca i poštovanja profesionalnih standarda na medijskoj sceni.

 

Jelena Jovanović, izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me

 

 

Autor:Radiotitograd.me

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top2

28.05.2024. u 20:40h

Magazin, Titogradske vijesti, top1

28.05.2024. u 20:02h

Titogradske vijesti, top2

28.05.2024. u 17:45h

23.05.2024. u 05:55h

23.05.2024. u 05:55h

Skip to content