Vlada planira da za tri godine napravi 1,2 milijarde minusa

Radio Titograd

19.11.2022, 12:09h

3 min

Foto:FLICRK.COM

Crna Gora će do 2025. godine pozajmiti 2,55 milijardi eura, a u tom periodu će napraviti 1,2 milijarde deficita, pokazuju podaci iz predloga budžeta za narednu godinu koji je manjinska vlada Dritana Abazovića dostavila Skupštini.

U dijelu dokumenta koji se tiče fiskalnog okvira za naredne tri godine, navedeno je da će nedostajuća sredstva u narednoj godini biti 705 miliona, godinu kasnije 839 miliona, a u 2025. godini čak 1,2 milijarde eura, što je za tri godine skoro tri milijarde eura.

U 2023. godini Vlada planira da se zaduži do 600 miliona, u 2024. planirane su pozajmice od 833 miliona, a u 2025. planiraju da pozajme 1,15 milijardi eura.

Deficit budžeta je u narednoj godini planiran na 366 miliona, godinu kasnije na 415 miliona, a u 2025. godini na 441 milion eura, što je ukupno preko 1,2 milijarde eura. U ovoj godini, Ministarstvo finansija, koje vodi Aleksandar Damjanović, projektuje preko 400 miliona deficita, a upravo u naredne tri godine Crna Gora će u prosjeku biti u minusu 400 miliona.

Javni prihodi, kako piše u dokumentu, u periodu od naredne do 2025. godine kretaće se od 2,425 milijardi ili 39,3 odsto BDP-a do 2,6 milijardi eura ili 37,8 odsto BDP-a. Javna potrošnja će takođe rasti sa nivoa od 2,79 milijardi ili 45,2 odsto BDP-a do 3,03 milijarde eura ili 44 odsto BDP-a.

“Deficit budžeta je u narednoj godini planiran na 366 miliona, godinu kasnije na 415 miliona, a u 2025. godini na 441 milion eura, što je ukupno preko 1,2 milijarde eura

– Izdaci budžeta u 2023. godini planiranii su u iznosu od 2,5 milijardi eura ili 40,7 procijenjenog BDP-a i u odnosu na planirane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za 2022. godinu veći su za 129,5 miliona eura ili 5,4 odsto. U strukturi izdataka, tekuća budžetska potrošnja iznosi 2,3 milijarde eura ili 37 odsto BDP-a a kapitalna potrošnja 202,8 miliona eura ili 3,3 odsto BDP-a. Ukupan rast izdataka u 2023. godini prevashodno je rezultat rasta tekuće budžetske potrošnje od čega se najveći dio odnosi na mandatorne rashode čiju visinu opredjeljuju zakonska rješenja. Polazeći od kretanja prihoda i rashoda, budžetski deficit u srednjem roku kreće se u rasponu od 366,3 miliona eura ili 5,9 odsto BDP-a u 2023. godini do 441,5 miliona eura ili 6,4 odsto BDP-a u 2025. godini. Otplata duga u 2023. godini iznosi 338,1 milion eura ili 5,5 odsto BDP-a sa tendencijom rasta u srednjem roku na 755,9 miliona eura ili 11 odsto BDP-a u 2025. godini. Shodno kretanju budžetskog deficita i otplate duga, ukupne potrebe zaduživanja u periodu 2023–2025. godine iznosiće 2,7 milijardi eura – piše u dokumentu Vlade.

Porezi i doprinosi na zarade u 2023. godini planirani su u ukupnom iznosu od 535,8 miliona eura ili 8,7 odsto projektovanog BDP-a, što je za 37,1 milion eura ili 6,5 odsto manje u odnosu na planirane za 2022. godinu.

Akcize na gorivo biće umanjene do polovine 2023. godine

Vlada planira da produži odluku o umanjenju akciza na gorivo do polovine naredne godine, navedeno je u predlogu budžeta za 2023. godinu. Akcize na gorivo su umanjene od maja iz razloga što su drastično skočile nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Akcize su trenutno umanjene za 40 odsto.

– Prihodi od akciza u 2023. godini planirani su u iznosu od 271,5 miliona eura ili 4,4 odsto BDP-a, što je za 10,5 miliona eura ili četiri odsto više u odnosu na planirane za 2022. godinu prije svega, usljed planiranog produženja odluke o umanjenju iznosa akcize na promet bezolovnog benzina i gasnih ulja i tokom prve polovine 2023. godine, a u zavisnosti od kretanja cijena na tržištu naftnih derivata. Naime, projektovani rast ove kategorije prihoda za 2023. godinu bio bi značajno veći u slučaju ponovne primjene akciza na bezolovni benzin i gasna ulja u punom iznosu. U periodu 2024–2025. godine akcize će prosječno godišnje rasti po stopi od šest odsto usljed, prije svega, projektovane stabilizacije cijena mineralnih ulja i njihovih derivata te i vraćanja akcize na ove proizvode u punom iznosu – navedeno je u predlogu budžeta za 2023. godinu.

– Projektovano smanjenje ove kategorije prihoda rezultat je izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojima je dotadašnji procenat ukupno naplaćenih prihoda od poreza na dohodak koji je pripadao centralnom budžetu smanjen u korist lokalnih samouprava kroz veći procenat ustupljenih prihoda. U projekciju ove kategorije prihoda u srednjem roku uključen je projektovani rast zaposlenosti i zarada shodno makroekonomskom okviru, kao i planirana naplata ove kategorije prihoda shodno novom Zakonu o reprogramu poreskog potraživanja. U periodu 2024–2025. godine ova kategorija prihoda će prosječno godišnje rasti po stopi od 4,9 odsto – navedeno je u predlogu Vlade.

Porez na dodatu vrijednost u 2023. godini projektovan je u iznosu od 959 miliona eura ili 15,5 odsto BDP-a što je u odnosu na 2022. godinu više za 144,2 miliona eura ili 17,7 odsto. Prihodi od poreza na dodatu vrijednost planirani su shodno projekcijama rasta potrošnje domaćinstava i uvoza shodno makroekonomskom scenariju. U periodu 2024–2025. godine, kao rezultat projektovanog rasta ekonomske aktivnosti, prihodi po ovom osnovu će prosječno godišnje rasti po stopi od 6,7 odsto, uz stabilno učešće u procentu BDP-a od oko 15,7 odsto.

 

Izvor:DAN

Podijeli na:

Sport, Titogradske vijesti, top2

28.03.2024. u 22:20h

Titogradske vijesti, top1

28.03.2024. u 20:57h

Titogradske vijesti, top1

28.03.2024. u 19:51h

Titogradske vijesti, top1

28.03.2024. u 19:48h

27.03.2024. u 21:39h

27.03.2024. u 21:39h

Skip to content