Većina ljudi preživljava, ne pomišlja se na štednju

Radio Titograd

10.01.2024, 09:03h

3 min

Foto:RTCG

Za većinu ljudi prosto je nemoguće se baviti štednjom, već pukim preživljavanjem i kalkulacijom kako preživjeti, ne samo januar nego bilo koji drugi mjesec, ocijenio je ekonomski analitičar Oleg Filipović. U Jutranjem programu TVCG “Dobro jutro Crna Goro” istakao je da građani uvijek plaćaju krajnju cijenu ekonomskih grešaka.

Komentarišući disbalans, kojim se praktično izgubila srednja klasa u Crnoj Gori, Filipović je kazao:

“Nažalost, mi smo tu tranziciju jako loše radili. To je krenulo, nažalost, sa procesom te masovne vaučerske privatizacije koja nije dala rezultate koje je trebala dati. Slični su projekti privatizacije rađeni u Češkoj, u Poljskoj, u Hrvatskoj itd. Vi, na primjer, kad uporedite Crnu Goru sa Hrvatskom, koja je imala neku privatizaciju putem vlasničkih sertifikata, vrlo slična načina procesa vaučerske privatizacije, vidite da su oni, zahvaljujući toj zaštiti tržišta, zaštiti informacija, uspjeli mnogo brže i efektivnije da izađu iz toga na mnogo bolji način nego što smo to mi uradili.”

Nažalost, dodaje sagovornik TVCG, naša privatizacija je u potpunom pogrešnom pravcu otišla od jedne dobre ideje.

Ističe i da uvijek krajnju cijenu grešaka plaćaju, na različite načine, plaćaju građani.

“Nije više ni problem što smo imali te negativne procese, već je problem što mi ništa iz tih negativnih procesa još uvijek nijesmo naučili. Prvo, nijesmo naučili da moramo profesionalizovati oblasti u kojima radimo, da prosto neće biti rezultata ukoliko nemamo profesionalca na određenim radnim mjestima. Da, ukoliko ne uđemo u neke radikalne reforme, mi ne možemo raščistiti naše tržište, stvoriti neke normalne preduslove za dalji razvoj. Prosto, eto, možemo da živimo u nekoj vjeri ili nadi da će u narodno-vremenskom periodu, bar po najavama, se krenuti u tom pravcu”, kazao je Filipović za TVCG.

Crna Gora u posljednje dvije godine nije imala pakete pomoći u borbi protiv inflacije niti bilo kakve mjere, osim akcije Stop inflaciji, za koju analitičar kaže da je u nekoj mjeri dala rezulte.

“Reagovali su promptno, međutim, mi smo malo tržište. Na malom tržištu teško je održati onaj termin slobodno tržište. Bilo koje tržište vi da uzmete analizirate, jako je teško biti slobodno, zato što je to manje-više, po mom mišljenju, dogovoreno tržište. Sad se postavlja pitanje kako vi u budućnosti reagovati, znači da se više ne čekaju neka potencijalna poskupljenja, već način šta država, odnosno izvršna vlast može uraditi da bi zaštitila ovo malo tržište, da bi zaštitila građane.”

Na pitanje kako će porast minimalnih penzija uticati na povećanje drugih cijena i kako država treba da se postavlja, Filipović odgovara:

“Dva su rješenja, jedno je rješenje taj Stop inflaciji ili povećanje te korpe proizvoda, međutim to vam je onda opet negdje dogovreno između izvršne vlasti i samih trgovaca i sa druge strane su administrativne mjere. Ja smatram da mi kao država jedanput moramo da uzmemo te konce u svoje ruke, jedanput moramo da počnemo da koristimo administrativne takse, da vi kao država morate biti regulator, da su vaši zadaci da napravite uslove za funkcionisanje tržišta, ali isto tako da imate određene instrumente kojima ćete raditi zaštitu neposrednih korisnika sa tog tržišta.”

Dodaje da nije samo pitanje da li ćemo mi nastaviti da se zadužujemo, već kakve bankarske proizvode banke pružaju na datom tržištu.

“Kad pričamo o tim reformama, mi sad potenciramo, recimo, fiskalnu reformu, potenciramo optimizaciju državnih organa, međutim mi moramo da radimo i na reformi monetarnog sistema. I sa druge strane, kada ih uporedite, da imate skoro milijardu eura minusa, odnosno nelikvidnih preduzeća s jedne strane, a sa druge strane da imate neka jednopersonalna preduzeća koja imaju po 15-20 miliona eura na svom računu, a da, nažalost, naše kompanije ne mogu da se razvijaju zato što nemaju mogućnost da su im banke partneri, nego oni imaju jednostavno mogućnost da povuku samo taj tradicionalni, komercijalni kredit po izuzetno visokim cijenama”, ističe analitičar.

Na pitanje ima li volje za promjene, Filipović kaže:

“Pa ja smatram da sve te tri reforme koje sam naveo moraju biti u istom vremenskom periodu. Došlo je do promjene u Centralnoj banci, skoro smo dobili novu guvernerku i ja duboko vjerujem da će se ona posvetiti i rješavanju tih problema na samom tržištu.”

 

Izvor:RTCG

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top1,

15:15h

Skip to content