Nadležne institucije, u susret predstojećim predsjedničkim izborima, treba da stvore uslove da biračka mjesta budu pristupačna osobama s invaliditetom (OSI), kao i da imaju šablone za glasački listić za osobe oštećenog vida, koji im omogućavaju samostalno i tajno glasanje.
To je u izjavi za PR Centar saopštio izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore-SSCG, Goran Macanović, ističući da je jako važno da nadležne institucije obezbijede stvaranje uslova za aktivno biračko pravo OSI, na osnovu jednakosti sa drugim građanima.
Podsjetio je da domaće zakonodavstvo i međunarodna Konvencija o pravima OSI obavezuju državu i sve institucije koje su uključene u pripremu i sprovođenje izbornih procesa da stvore uslove za ravnopravno učešće OSI u javnom i političkom životu.
„Jedan od aspekata u javnom i političkom životu je aktivno biračko pravo koje podrazumijeva da se moraju stvoriti uslovi da OSI mogu na dostojanstven način da biraju svoje predstavnike na izborima i da taj proces aktivnog biračkog prava bude javan, prustupačan i da bude tajan kada su u pitanju grupe OSI kao što su osobe oštećenog vida“, naveo je Macanović.
Prema njegovim riječima, u kontekstu stvaranja uslova, neophodno je da nadležne institucije – opštinske izborne komisije, Državna izborna komisija-DIK, političke partije kroz svoje predstavnike u biračkim odborima obezbijede i stvore uslove da biračka mjesta budu u objektima koji su pristupačni OSI, da im omogućavaju pristup, kretanje i boravak u prostorijama u kojima se nalaze biračka mjesta, „što nažalost u prethodnim izbornim procesima nije bio slučaj“.
„Kada su u pitanju osobe oštećenog vida, jako je važno da se ispoštuju preporuke koje smo davali u prethodnim izbornim procesima, a DIK kroz svoje dokumente prihvatio naše sugestije u vidu preporuka da se na samim biračkim mjestima postave trake od etisona koje imaju za cilj lakšu orjentaciju i kretanje osoba oštećenog vida na samom biračkom mjestu“, rekao je Macanović.
U prethodnim izbornim procesima, kako je ukazao, ovaj element pristupačnosti je bio prisutan samo na ograničenom broju biračkih mjesta, „uglavnom na većim biračkim mjestima, ali je neohodno da se ti uslovi stvore i na svim biračkim mjestima“.
„Kad je u pitanju proces glasanja, jako je važno da se ispoštuje obaveza koja postoji u Zakonu o izboru odbornika i poslanika, po pravilnicima i podzakonskima aktima DIK da se na biračkom mjestu mora naći šablon za glasački listić, koji omogućava osobama oštećenog vida samostalno, ako je adekvatno izrađen šablon, omogućava i tajno glasanje osoba oštećenog vida“, pojasnio je Macanović.
Kazao je da su u prethodnim izbornim procesima imali različita iskustva.
„U većini se dešavalo da imamo šablon za glasački listić koji omogućava samostalno glasanje, ali je bio izrađen na način da nije omogućavao tajno glasanje, jer je prilikom čina glasanja ostajao trag olovke na šablonu, što je bilo kršenje tajnosti glasanja, jer su članovi biračkog odbora mogli nakon glasanja da znaju za koga je birač glasao“, kazao je Macanović.
Kako je dodao, u izbornim procesima gdje je bio obezbijeđen adekvatan šablon za glasački listić, nerijetko se dešavalo da članovi biračkih odbora ne znaju zašto koriste taj šablon, pa ga zagube na sam dan izbora.
„Često se dešavalo da kad birači oštećenog vida zatraže šablon ne mogu da ga dobiju. Jako je važno da se obrati pažnja da se na samom glasačkom mjestu moraju naći najmanje dva šablona za glasački listić i da oni budu u pripremi izbornog materijala urađeni od materijala i na način da obezbijeđuju tajnost glasanja“, istakao je Macanović.
Ukazao je da je jako važno da se na samom biračkom mjestu nađe i informativna brošura na Brajevom pismu koja sadrži informacije koje se nalaze na glasačkom listiću, kako bi birač oštećenog vida u trenutku glasanja mogao da se podsjeti i upozna sa redosljedom kandidata ili izbornih lista na samom glasačkom listiću.
„Kad je u pitanju adekvatan šablon za glasački listić, jako je važno da on bude u tamno plavoj boji kako ne bi na samom šablonu ostajao trag hemijske olovke kojom se vrši glasanje. Takođe, jako je važno da na samim prorezima gdje se nalaze redni brojevi unutar kojih birač oštećenog vida zaokružuje željenog kandidata budu sa metalnim prstenovima ili da šablon bude odrađen od nekog materijala koji onemugućava da ostane trag hemijske na šablonu“, naveo je Macanović.
Podsjetio je da je nakon parlamentarnih izbora 2020. godine zbog neobezbjeđivanja adekvatnog šablona za glasački listić, SSCG uputio pritužbu Ombudsmanu sa zahtjevom da da mišljenje da li je došlo do diskriminacije od strane DIK-a u izbornom procesu jer nije obezbijedila adekvatan šablon za glasački listić.
„Ombudsman je po toj našoj pritužbi dao mišljenje da je u tom izbornom procesu DIK izvršio diskriminaciju“, rekao je Macanović.
Pomoćnica direktora SSCG, Katarina Bigović-Kulić, kazala je da su stereotipi i neadekvatan pristup prema OSI najčešći razlozi zbog kojih OSI ne učestvuju aktivno u javnom i političkom životu, kada govorimo o mogućnosti da se kandiduju i da budu birani.
„Postavlja se jak akcenat na to da se omogući samostalno i tajno glasanje, ali moramo govoriti i o drugom aspektu koji prepoznaje i Konvencija o pravima OSI, a to je da se OSI kandiduju, da budu birani i da preuzmu javne funkcije“, navela je Bigović-Kulić.
Prema njenim riječima, situacija u Crnoj Gori i stereotipi koji su najčešće okrenuti ka OSI jesu da oni nijesu sposobni, da nemaju određene mogućnosti i zbog toga najčešće političke partije vagaju da li će OSI i njihovo pominjanje ići u njihovu korist ili na štetu.
„Prije svega OSI i uključenost pitanja OSI mora biti aktivno i kada govorimo o odborima, koji su prisutni na dan izbora, učešća u biračkim odborima, kao i mogućnost kandidovanja kako bi se određena pitanja OSI postavila na suštinski nivo, a ne onako kako se postavljaju danas – uglavnom kroz pominjanje, omogućavanje kvalitetnijeg života, ali ne suštinski koje su to promjene koje možemo da vidimo“, rekla je Bigović-Kulić.
Kazala je i da zbog navedenog nepovoljnog društvenog konteksta ne očekuje kandidata na predsjedničkim izborima koji će biti OSI.
„Ono što bismo voljeli vidjeti u nekom doglednom periodu jeste kandidovanje OSI kada govorimo i o parlamentarnim i lokalnim izborima. Mislimo da OSI mogu odraditi posao na najbolji način, preuzeti javnu funkciju i pokazati građanima Crne Gore da OSI jesu aktivni članovi društva ukoliko im ponudimo mogućnost da se izraze“, istakla je Bigović-Kulić.
