Spajić: Očekujem da ćemo 2026. biti potpuno spremni da budemo dio EU

Radio Titograd

06.07.2024, 10:17h

7 min

foto-vlada-cg

Bio je bankar u Goldman Saksu, ministar finansija Crne Gore, osnovao pokret Evropa sad. Milojko Spajić je premijer Crne Gore od oktobra 2023. godine i ima velike planove. Sastanak sa evropskom političkom zvijezdom u usponu.

Ovako je Stuttgarter Zeitung Magazin pisao o premijeru Spajiću.

On je sila na koju treba računati: Milojko Spajić koji ima 36 godina, jedan od najmlađih šefova vlada na svijetu i želi da od Crne Gore napravi ekonomsku, turističku i prije svega članicu EU.

Kako ovo da uspije? Razgovarali su sa njim o tome.

ČOVJEK SA PODRŠKOM

Iako je Spajić svoju stranku osnovao tek 2022, ona je na izborima 2023. dobila preko 25 odsto glasova.

Kada ste bili dijete, Crna Gora je još uvijek bila dio Jugoslavije. Kako se sjećate tog vremena?

Spajić: Rođen sam 1987. godine. To znači: Vrijeme kada sam počeo svjesno da sagledavam svijet oko sebe bile su godine od 1990. do 1993. godine, vrijeme jugoslavenskih ratova. Moja baka, moj otac, moja majka, svi su stalno gledali vijesti. Svi su bili zabrinuti, svi su bili uplašeni – a ja sam bio iznerviran jer nisam mogao gledati crtane filmove . To je jedino čega mogu da se sjetim o politici tog vremena. Crna Gora je bila jedina država u bivšoj Jugoslaviji na čijoj teritoriji nije bilo vojnih dejstava. Borbe su bile u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj, u Sloveniji, na Kosovu, u Srbiji. Svuda. Ali u Crnoj Gori situacija je zapravo bila mirna i stabilna – osim straha koji je bio u vazduhu.

Da li ste tada imali pojam o ekonomskoj situaciji?

Spajić: 1993. imali smo hiperinflaciju u Crnoj Gori jer smo bili ekonomski povezani sa Srbijom i zbog toga smo bili sankcionisani od strane UN. I rizikujući da zvučim kao razmaženo dijete, posebno iz perspektive okolnih naroda, sjećam se jednog dana kad su moji roditelji došli sa posla i nisu imali čokoladu za mene, da sam bio šokiran: Kako? Šta se dešava ovdje? Tada sam shvatio da se nešto veoma ozbiljno dešava. Mislim, kao petogodišnjak ne možete stvarno da razumijete razmjere ovih problema. Ali ako, čak i kao dijete, osjećate da ekonomija nije u redu, onda znate da se nešto loše dešava.

Da li biste rekli da su ta iskustva kasnije uticala na vas?

Spajić: To vrijeme 90-ih, kada se sve raspalo, mnogo nas je koštalo u Jugoslaviji. Izgubili smo decenije i moji roditelji su izgubili svoju mladost. Njihove najproduktivnije godine su jednostavno potrošene. Cijela ova generacija se osjeća kao da njeni životi nisu imali dovoljno smisla. I vjerujem da je moj zadatak da im se donekle to nadoknadi. Distanciranje od tog osjećaja iz 90-ih je na kraju u srži onoga što radimo danas. Naša poruka je: Želimo da idemo naprijed, želimo napredak. Želimo da budemo dio EU, dio civilizovanog svijeta – a ne onoga što smo doživjeli u Crnoj Gori i regionu 1990-ih.

Jednom ste izjavili da je Crna Gora u Vašoj viziji Švajcarska Balkana. Zašto Švajcarska?

Spajić: U godinama poslije Drugog svjetskog rata, odnos Njemačke i Francuske je prije svega oblikovao Evropu kakvu danas poznajemo. To je bila, da tako kažem, početna varnica. Svjestan sam da je EU osnovalo šest zemalja, počevši od Evropske ekonomske zajednice za ugalj i čelik, i tako dalje i tako dalje. Ali početna varnica došla je iz Njemačke i Francuske. Bilo je i drugih zemalja, poput Italije, koje su imale tenzije ili neslaganja sa nekim drugim nacijama. Ideja kojom bi se taj nesklad mogao prevazići bila je vizija zajedničke budućnosti i ekonomije. To su bili zajednički projekti na kojima su mogli raditi ruku pod ruku i postali globalno konkurentni. I mislim da će ovako izgledati budućnost Balkana.

Ali zašto onda Švajcarska od svih mjesta, koja nije članica EU?

Spajić: Jer u Švajcarskoj postoje ljudi koji govore njemački, ljudi koji govore francuski i ljudi koji govore italijanski. Baš kao i kod nas. Imamo Crnogorce, ali i one koji se izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati, Albanci, Bošnjaci. Sve etničke grupe koje postoje oko nas postoje i u Crnoj Gori. I imamo odličan odnos sa svakom zemljom na Balkanu. Slažemo se sa svim našim komšijama, čak i sa udaljenijim. Na Balkanu postoji veliki broj zemalja između kojih postoje tenzije ili koje imaju probleme jedna sa drugom. Ali sa svima njima, mi imamo odličan odnos.

Kada će Crna Gora postati članica EU?

Spajić: Ovo je dvosmjerni proces. S jedne strane, Crna Gora se mora pripremiti za EU i mi to već radimo. Naporno radimo na tome. Od Evropske komisije mogli ste mogli čuti da je naša Vlada sa šest mjeseci uradila više nego u prethodnih šest godina. Očekujem da ćemo 2026. biti potpuno spremni da budemo dio EU. To je naš cilj. I onda to postoje politička odluka za EU. Kada nas želite tamo? Rekao bih da bi sa njihove tačke gledišta trebalo da bude potpuno logično da Crna Gora postane članica 2028. Mislim da ćemo tada to i postati. Crna Gora je već u suštini usklađena sa evropskim vrijednostima.

Na šta mislite?

Spajić: Kada kažem evropske vrijednosti, mislim na: ZVBP, odnosno zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku EU, sa kojom je naša vanjska i bezbjednosna politika već u potpunosti usklađena – i vladavinu prava uopšte. U decembru prošle godine uspjeli smo u poslednjem trenutku da izbjegnemo i stavljanje na sivu listu…

…tj. listu zemalja, za koje se smatra da ne sarađuju u poreskim pitanjima…

Spajić: …ali smo to uspjeli izbjeći donošenjem nekih od najprogresivnijih zakona o pranju novca i finansiranju terorizma. Mislim da smo sada u tome čak korak ispred i nekih zemalja EU. Veoma smo ponosni na našu borbu protiv korupcije, finansiranja terorizma i pranja novca, a protiv toga se borimo strogim zakonima i strogom primjenom. I zato mislim da Crna Gora za dvije godine više neće samo usvajati evropske vrijednosti, već će ih imati potpuno ugrađene.

Sa druge strane, Crna Gora odavno ima određene evropske vrijednosti: koristi kao valutu euro.

Spajić: Da, to seže u vrijeme kada je Crna Gora htjela da se otcijepi od Miloševićevog režima. U to vrijeme smo imali jaku inflaciju i ideja je bila da se odvoje ekonomija i ekonomski efekti od Miloševićeve vlade. Zato je njemačka marka uvedena kao zvanična valuta Crne Gore devedesetih godina – uz odobrenje njemačke Bundesbanke, naravno. I kada je Njemačka ušla u eurozonu, i mi smo otišli sa njom. Zanimljivo je da je u neku ruku naša centralna banka, u kojoj se obrađuju sve transakcije, Bundesbank u Frankfurtu. Iz perspektive monetarne politike, to je naša matična centeralna banka. To nam je na kraju pomoglo da stabilizujemo inflaciju. Inflacija u Crnoj Gori je trenutno približno na nivou prosječne inflacije u EU.

Ali prosječna inflacija u EU je u ovom trenutno prilično visoka.

Spajić: Da, i naravno naši građani nisu baš srećni zbog ovih dešavanja posljednjih godina. Ali radimo na povećanju primanja naših građana i pokušavamo da ublažimo dalji inflatorni pritisak na prosječnog potrošača.

Jedan od najvažnijih sektora crnogorske privrede danas je turizam. Ali iako je Crna Gora povoljno smještena na Jadranu i koristi euro kao svoju valutu, udio posjetilaca iz zapadne Evrope je trenutno još uvijek nizak. O čemu se zapravo radi?

Spajić: To je istina, ali trenutno završavamo tenderski proces koji vodi Međunarodna finansijska korporacija Svjetske banke za dodjelu koncesija za dva naša aerodroma. Naši aerodromi su trenutno usko grlo za naš turizam. Nisu dovoljno veliki da zadovolje potrebe turista, posebno zapadnoevropskih. Trenutno to mijenjamo. Pored toga, od jula će biti puštena u rad pomorska linija od Bara do Ankone, što će znatno olakšati dolazak u Crnu Goru. I želimo da gradimo više autoputeva ka EU. Turista iz Bavarske teško da će letjeti na Jadran, on želi da sjedne u svoj auto i odveze se tamo – jer je tako navikao. Tako da ćemo u skladu sa tim unaprijediti našu infrastrukturu da nam dolazi više ljudi iz zapadne Evrope. To je naša agenda.

Naime?

Spajić: Želimo da Evropljani vide kako je naša zemlja lijepa, koliko su naši ljudi ljubazni i kako je naša hrana fantastična. Tako da požele da postanemo dio EU. U posljednje vrijeme sve više Njemaca odlučuje da kupuje nekretnine u Crnoj Gori i da ovdje radi i živi. Ovo nam je posebno drago jer se Njemačka zalaže za kvalitet i visoke standarde u očima Balkana i ostatka svijeta.

Spajić je u aprilu posjetio kancelara Olafa Šolca u Berlinu. On takođe očekuje da će Crna Gora uskoro ući u EU.

Ako želite da putujete u Crnu Goru javnim prevozom, trenutno je potrebno 42 sata od Minhena.

Spajić: Da, to je tačno. Ali imam dobre vijesti: prošlog decembra smo potpisali ugovor sa Evropskom investicionom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj o rekonstrukciji postojeće željezničke infrastrukture između primorskog grada Bara i našeg glavnog grada, radi optimizacije Podgorice. Tražimo sredstva za ostatak željezničke pruge od Podgorice ka sjeveru. A mi ćemo na ljeto aplicirati za još jedan sporazum sa EIB i EBRD. Infrastruktura u Crnoj Gori do sada je finansirana sredstvima iz vanevropskih zemalja. Ali mislim da ako si geopolitički vezan za Brisel, treba da se finansiraš i preko Brisela. To je moja filozofija i veoma sam srećan zbog ovog pravca.

Još jedna oblast na koju se želite da se fokusirate ekonomski su obnovljivi izvori energije. Kakav je plan ovdje?

Spajić: Imamo veoma ambiciozan plan kada je u pitanju zelena energija. Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja u regionu koja ima tako veliki potencijal za proizvodnju zelene energije. Imamo vjetroparkove i ima investitora iz Njemačke koji žele da ulažu u vjetroparkove. Imamo zaista velike, moćne solarne sisteme, imamo hidroelektrane. A imamo i podmorski kabal do Italije, posebno do južne Italije, gdje su kilovat sati i cijene struje među najskupljim u Evropi. Proizvodnja zelene energije u Crnoj Gori, a zatim njen izvoz u južnu Italiju bio bi dobar model za potencijalne investitore.

Prije svoje karijere u politici radili ste u oblasti finansija i kao kreditni analitičar za Goldman Sachs. Da li biste rekli da ste potpuno promjenili stranu ili da je posao šefa Vlade sličniji radu u banci nego što se misli?

Spajić: Jednom sam imao mentora koji mi je rekao: “Ti si veoma optimistična i vesela osoba i zato bi trebao da postaneš analitičar prodaje akcija.” Zato što kada pokušavate nešto da prodate, morate biti optimistični i sigurni u budućnost, život, sve. “Ali”, rekao je moj mentor, “prvo bi trebalo da uradite nešto potpuno drugačije da biste sebe oblikovali”. Pa sam odabrao najkonzervativniji dio: kreditnu analizu. Kao kreditni analitičar, morate stalno razmišljati o padu i o tome što može poći po zlu. I to mi je zaista pomoglo. Onda sam prešao na stranu kupovine i postao investitor. Kao investitor morate imati oboje: optimističnu i veoma pesimističnu stranu. Tako da je to savršeno odgovaralo iskustvima koja sam stekao.

U kojoj mjeri to morate da uradite?

Spajić: Kao investitoru rizičnog kapitala potrebna su vam prava start-up preduzeća. Morate biti uzbuđeni zbog njih, zbog njihovih mogućnosti, njihovih ideja i količine posla koji mogu da urade. Ne možete glumiti ovaj entuzijazam, morate ga stvarno osjetiti. Ali kada ste uveče kod kuće, neposredno prije nego što odete na spavanje, morate – u prenesenom značenju – baciti atomsku bombu. Morate da zamislite sve loše vijesti koje možete čuti. A onda morate sačekati i vidjeti da li će optimizam preživjeti noć. Bilo da se probudite i pomislite “Oh, to je zapravo još uvijek dobra ideja, uprkos svim lošim vijestima” – ili ne. I na kraju to važi i za mene kao državnika. Morate biti uzbuđeni zbog svih prilika i mogućnosti – ali i uvijek razmišljati o tome šta bi se moglo dogoditi u najgorem slučaju.

Izvor:

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 13:28h

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 13:03h

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 12:53h

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 12:46h

Skip to content