Spajić o Do Kvonu: Bili smo svjedoci brutalne izmišljotine kojom su htjeli da me isključe iz izborne trke, SDT-u da utvrdi ko je kreirao aferu

Radio Titograd

05.04.2024, 12:39h

8 min

Foto:Printscreen

 

Predsjednik Vlade Milojko Spajić odgovara danas u okviru Premijerskog sata, u Skupštini Crne Gore, na pitanja poslanika.

Milojko Spajić

12.17- Opet bih stao uz izbor najboljeg kandidata, nemojte evropsku perspektivu čuvati od Milojka Spajića

Predsjednik i poslanik DPS-a Danijel Živković pitao je Spajića da li Vlada i parlamentama većina imaju usaglašene politike od kojih umnogome zavise nekoliko javno proklamovanih stavova – ubrzanje procesa integracija, evroatlaska orjentacija spoljne politike i kredibilno članstvo u NATO.

“Da li biste bili spremni da predložite razrješenje onih koji odstupaju u Vladi od ovih ciljeva koje ste proklamovali na početku svoga mandata”, glasi pitanje Živkovića.

On je kazao je Spajić izazvao političku nestabilnost postavljanjem direktora Uprave policije, na način na koji je postavljen.

Sa aspekta legimiteta izbora vršioca dužnosti, Spajić navodi da u skladu sa Ustavom Crne Gore, Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.

“Dakle, Vlada je kolektivni organ. U skladu sa  Zakonom o unutrašnjim poslovima, Vlada će na predlog ministra, za vršioca dužnosti odrediti jednog od rukovodilaca unutrašnje organizacione jedinice Policije, koji ispunjava uslove za direktora Policije propisane ovim zakonom, a najduže do šest mjeseci. U skladu sa  Uredbom o Vladi, Vlada odluke donosi većinom glasova prisutnih članova. Samim tim može se zaključiti da na osnovu Zakona o unutrašnjim poslovima, Ministar je ovlašćen da predloži kandidate za v.d. direktora policije Vladi. U skladu sa istim članom istog zakona, Vlada je ta koja određuje vršioca dužnosti, a ne resorni ministar”, kazao je Spajić.

Zatim dodaje da Vlada kao kolektivni organ odlučuje na sjednicama Vlade i to većinom glasova prisutnih članova Vlade, pa i u slučaju određivanja vršioca dužnosti direktora policije.

“Mislim da je ovo sumirano i prilično jasno”, ističe Spajić.

Sa aspekta legimiteta podnošenja tužbe Upavnom sudu protiv akata Vlade, Spajić navodi da Zakonom o upravnom sporu i Zakonom o upravnom postupku jasno su definisana pitanja ko može biti tužilac u upravnom sporu, odnosno stranka u upravnom postupku.

“Samim tim pitanje procesne sposobnosti da bude tužilac u upravnom sporu Ministarstvo odnosno Ministar unutrašnih poslova sporno je po više osnova. Kako je prethodno navedeno Vlada je kolektivni organ čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Samim tim podnošenjem tužbe od strane Ministarstva unutrašnjih poslova protiv akta Vlade, došlo bi do pravno neodržive situacije da Vlada, odnosno Ministarstvo kao njen organizacioni dio, tuži samu sebe. Takođe, obzirom da je za svojstvo tužioca shodno Zakonu o upravnom sporu potrebno da je tužiocu povrijeđeno neko pravo ili pravni interes nejasno je koje pravo je ili pravni interes samog Ministarstva je u slučaju izbora v.d. direktora povrijeđeno”, dodaje Spajić.

Dodatno, Ministarstvo, ističe premijer, ne može biti nosilac prava i obaveza o kojima se rješavalo konkretnim upravnim aktom odnosno ne može biti nosilac prava i obaveza iz odluke o imenovanju v.d. direktora policije.

“Ako bi ko mogao biti legitimisan u sporu kao tuzilac to bi npr bili kandidati koji nijesu izabrani. Mislim da je i ovaj aspekt sumiran i jasan”, tvrdi Spajić.

Kako su nepristrasnost i poštovanje pravde osnovni principi u pravosudnom sistemu, Spajić kaže da ne želi da komentariše i ni na koji način prejudicira ishod odluke Upravnog suda.

“Vlada će postupiti po presudi Upravnog suda, kakav god ishod da bude, iako razumijem da je Vašem političkom mentalitetu imanentno da preuzima nadležnost drugih grana vlasti. Predlažem da se bar danas suzdržimo od toga. Pitam se kako bi Vaše pitanje glasilo da je na čelu ove važne institucije bezbjednosti ostao čovjek koji nema povjerenje izvršne vlasti, ili da je Vlada imenovala drugog koji ga takođe nema ili da smo ovu poziciju ostavili upražnjenom i izazvali pravu bezbjednosnu krizu ili pak doveli da to bude rizik po mogućnost dobijanja IBAR-a”, ističe Spajić.

Jasno navodi da je imenovanje vd direktora Uprave policije Aleksandra Radovića sa spiska koji je dostavljen Vladi, jedino rješenje koje je upravo garant evropskog puta Crne Gore.

“Stoga nemojte, molim Vas, evropsku perspektivu čuvati od Milojka Spajića. Ako ništa bar iz jednog prostog razloga – za samo pet mjeseci mandata 44. Vlade u tom smislu urađeno je više nego u poslednjoj deceniji. I to ne kažem samo ja. A ne vidi samo ko neće. Ono što je najvažnije, a želim da čuje cijela javnost i ovaj dom – da se ponovi ista situacija opet bih stao uz izbor najboljeg kandidata kao i većina članova Vlade koja me je prije svega ovlastila da predložim kandidata i glasala za njegovo imenovanje”, kazao je Spajić.

Ističe da je Aleksandar Radović dugogodišnji policijski službenik sa impresivnom biografijom – između ostalog, u dva navrata oficir za vezu u EUROPOL-u, zahvaljujući kome imamo SKY prepiske i jedini koji je u trenutku izbora bio u punom mandatu pomoćnika direktora Uprave policije.

“Dakle, ovo je kandidat koji ima Vlade (koja ga bira) za sprovođenje politike bezbjednosti koja je (slažemo se) važna za naše građane i naš evropski put”, kazao je Spajić.

Živković u pitanju implicira nesaglasje parlamentarne većine oko ubrzanja evropske integracije i evroatlantske orjentacije, konkretno u kontekstu članstva u NATO-u.

“Podsjećam Vas, činioci parlamentarne većine su potpisali jasan sporazum koji definiše okvire našeg djelovanja pa i uređuje odnos prema predmetu Vašeg pitanja. Dok god se svi u procesu donošenja odluka držimo dogovorenih principa – neću predlagati nikakva razrješenja jer za tim nema potrebe. Da li bi opozicija to priželjkivala – sigurno. Ali izlazak iz ove Vlade siguran je put u političku neizvjesnost, a ja to za svoje partnere ne želim. Ni za jednog od njih”, kazao je Spajić.

Parlamentarna većina stabilna, od mene i moje politike niko lošeg nije vidio

Što se tiče stabilnosti parlamentarne većine, Spajić ističe da Živković o tome ne treba da brine.

“Parlamentarna većina je stabilna, donosi odluke, obezbjeđuje neophodne procese i što je važnije – stabilnija je nego sve prethodne, čak i u broju mandata od onih čija je Vaša partija bila konstituent. I nemojte mi zamjeriti, neću komentarisati ocjene postupanja ovog ili onog pojedinca, posebno ne poslanika u ovom Parlamentu. Izuzetno poštujem svakog pojedinačno i štaviše ohrabrujem sve poslanike i poslanice da budu nezavisni u svom djelovanju kako im i pripada. Neću komentarisati ni političke napade i osporavanja mene lično kao evropski neorijentisanog, neiskrenog, ovakvog ili onakvog – svašta se može čuti u javnom diskursu danas. Kao što vidite, apsolutno sam iznad tih tema i takve situacije”, ističe Spajić.

Njega i Vladu koju predvodi, kaže, interesuju rezultati.

“Vi ih, naravno, nikada nećete prihvatiti. Ali i to je legitimno. Ovu Vladu u junu očekuje dobijanje IBAR-a, konačno zatvaranje pojedinih poglavlja. Očekuju nas i veliki investicioni projekti i reforme koje će značiti bolje uslove života za naše građane. Mislim da od mene i moje politike niko lošeg nije vidio. Ni od programa Evropa sad 1 niti od programa Evropa sad 2. Naprotiv. Idemo hrabro u nove rezultate do novog i boljeg standarda građana i do Crne Gore kao punopravne članice Evropske unije”, poručuje Spajić.

Živković je kazao da je iz odgovora Spajića zaključio da je on kazao da će podnijeti ostavku ukoliko Upravni sud donese odluku da je njegovo postupanje na sjednici Vlade bilo nezakonito.

12.00- Spajić o slučaju Do Kvon: Brutalna izmišljotina, pozivam SDT da utvrdi ko je montirao aferu

“Kako planirate u narednom periodu da zaštitite crnogorsko društvo, izborni sistem i demokratiju od subverznih djelovanja, kojih smo bill svjedoci tokom afere Do Kvon”, pitao je poslanik PES-a Miodrag Laković Spajića.

Spajić je kazao da su neposredno pred izbore 11. juna bili svjedoci kreiranja tzv. afere Do Kvon i jedne brutalne zloupotrebe državnih institucija za pokušaj diskreditacije političkih protivnika.

“Prije par dana imali smo priliku da čujemo od advokata Do Kvona, gospodina Rodića, da je isti negirao nevode o finansiranju kapmanje, ili Pokreta Evropa sad. Advokat je naveo da je njegov branjenik zloupotrijebljen prilikom pisanja pisma, te da je isto imalo za cilj slabljenje najjačeg političkog subjekta u Crnoj Gori”, kazao je Spajić.

Ta afera, ističe on, koja je ugrozila demokratičnost i objektivnost izbornog procesa, do danas je ostala veliki teret crnogorske politike i pravosudnih institucija.

“Zloupotreba državnih institucija ogleda se prije svega u zloupotrebi Vijeća na nacionalnu bezbjednost, koje je sazvano zbog pisma Do Kvona, a čija svrha i misija nije da se bavi operativnim predmetima i informacijama, kao ni da na bazi neprovjerenih informacija uzbunjuje javnost”, kazao je Spajić.

Laković je kazao da su neposredno pred izbore 11. juna bili svjedoci brutalne zloupotrebe državnh institucija za pokušaj diskreditacije političkih protivnika.

“Lijepo ste to sročili ali hajde da prevedemo na običan jezik – Bili smo svjedoci brutalne izmišljotine kojom su htjeli da me isključe iz izborne trke. Do Kvon je bio voljni ili nevoljni saučesnik tog neuspjelog pokušaja i radujem se da se konačno sazna istina”, kazao je Spajić.

Akcenat pitanja Lakovića je na aktivnostima koje 44. Vlada planira da uradi u cilju stvaranja institucionalnih mehanizama kako budući nosioci vlasti ne bi došli u situaciju da institucije sistema iskoriste u svrhe političkog obračuna.

“Stoga je prije svega važno imati u vidu da se upravljanje sistemom nacionalne bezbjednosti uređuje Ustavom Crne Gore, zakonima i podzakonskim aktima za implementaciju sistema nacionalne bezbjednosti. Takođe, obavještajno -bezbjednosni sektor je dio sistema nacionalne bezbjednosti i njegovo usmjeravanje i koordinaciju obavlja Vijeće za nacionalnu bezbjednost”, odgovorio je Spajić.

Prema njegovim riječima, primjer flagrantne zloupotrebe Vijeća za nacionalnu bezbjednost u tzv. aferi Do Kvon je opomena i alarm kako našim institucijama tako i društvu da se još uvijek nijesmo oslobodili tekovina svojstvenih totalitarnim društvima.

“Stoga će Vlada uložiti maksimalne napore da svi akteri i nosioci javnih funkcija rade u skladu sa zakonom i samo u domenu nadležnosti koje im resorno ili funkcionalno pripadaju”, ističe Spajić.

U tom pravcu, kaže Spajić, u narednom periodu Vlada će inicirati reviziju svih strateških dokumenata i zakonskih i podzakonskih akata iz domena nacionalne bezbjednosti, kako bi prvenstveno identifikovali pravne (ali i suštinske) neusklađenosti koje vrlo vjerovatno ostavljaju prostor za različite interpretacije nadležnosti unutar sistema nacionalne bezbjednosti.

“Ovaj prostor odgovoran donosilac političkih odluka svakako neće koristiti na negativan način, ali primjer afere u vezi sa kojom je Vaše pitanje (opet se vraćam na to kao ogledni primjer) najbolje oslikava kakve rizike po demokratiju može imati neodgovoran pojedinac na poziciji moći. Dakle, kroz eliminaciju pravnih nedorečenosti i preciznije formulisanje nadležnosti npr Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Biroa za operativnu koordinaciju, ovaj manipulativni prostor nesavjesnom akteru bi potencijalno mogao biti sužen”, kazao je Spajić.

Međutim, možda i važniji zadatak ove Vlade biće, kaže premijer, podizanje nivoa svjesnosti kod građana kako bi bili u stanju da efikasnije prepoznaju djelovanje domaćih ili stranih aktera čiji karakter ima oblike hibridnih aktivnosti.

“S tim u vezi, jedan od tekućih zadataka Vlade je i kompletiranje prve nacionalne Strategije odgovora za suprostavljanje hibridnim prijetnjama za period 2024-2028 godine”, navodi Spajić

Vjeruje da će ovo biti dobar korak u pravcu izgradnje jakog sistema nacionalne bezbjednosti, sposobnog da se prilagodi i u potpunosti odgovori na sve savremene bezbjednosne izazove, subverzivno djelovanje, propagandu, dezinformacije, miješanje u izborne procese, rizike i prijetnje.

“Dostizanje željenog nivoa bezbjednosti je preduslov dobrobiti države, društva i svakog pojedinca, jer bezbjednost omogućava progres i prosperitet na svim poljima, garant je domaćih i stranih investicija i katalizator turizma”, kazao je Spajić.

Kao jedan od načina zaštite subverzivnog djelovanja Vlada će, ističe on, nastaviti rad na jačanju institucija, posebno pravosudnog sistema, u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i jačanja vladavine prava.

“Na kraju dajem podršku SDT-u da što prije utvrdi ko je sve učestvovao u zloupotrebi Do Kvona za montiranje afere nekoliko dana prije izbora. Izuzetno je važno da nadležni organi utvrde svaki detalj ove afere, kako bismo mnoge stvari istjerali na čistac, razobličili mnoge samozvane borce za pravdu i spriječili sve potencijalne zloupotrebe državnih resursa u političke svrhe”, poručuje Spajić.

Pitanja

Predsjednik DNP-a Milan Knežević pitaće Spajića da li će biti definisano pitanje dvojnog državljanstva sa Srbijim.

“Da li je u planu potpisivanje međudržavnog Sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu”, glasi pitanje Kneževića upućeno Spajiću.

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitaće premijera: “Kakva je uloga ujaka u kadrovskoj politici i odlučivanju u Vladi Crne Gore?”

Pitanje premijeru u ispred Posebnog kluba poslanika postaviće Jevrosima Pejović.

“S obzirom na potrebu da se osigura praćenje i identifikovanje kriptoimovine, kako bi se spriječilo pranje novca, finansiranje terorizma i druga krivična djela, da li Vlada preduzima aktivnosti na izradi normative koja uređuje oblast digitalne imovine i šta percipirate kao najveće izazove u ovom segmentu”, glasi pitanje poslanice Pejović.

Šef Kluba poslanika SD-a Boris Mugoša pitaće Spajića: “Kada će i na koji način biti ispunjeno jedno od Vaših ključnih obećanja a to je puna zaposlenost, odnosno stopa nezaposlenosti ispod četiri odsto?”

“Na čemu Crna Gora temelji ambicioznu agendu izgradnje saobraćajne infrastrukture u narednom periodu imajući u vidu kapacitete budžeta koji ove godine planira kapitalna uiaganja od 7,1č odsto, a slične projekcije su i za naredne dvije godine”, je pitanje za premijera koje će postaviti poslanik BS-a Damir Gutić.

Poslanik Demokratske unije Albanaca Mehmet Zenka traži odgovor od premijera na pitanje: “Hoće li za vrijeme Vašeg mandata napokon opštine mod da gazduju svojim morskim dobrom?”

“Da li Vlada ima strategiju za urgentno ublažavanje saobraćajnog haosa tokom ljetnje turističke sezone, na kratak rok. dok se ne realizuju veliki planirani već započeti infrastrukturni projekti, koji će nas trajno relaksirati saobraćajnih kolapsa”, pitaće Slaven Radunović iz ZBCG.

Slađana Đukanović

 

 

Izvor:CDM

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top2

28.05.2024. u 21:57h

Titogradske vijesti, top2

28.05.2024. u 20:40h

Titogradske vijesti, top1

28.05.2024. u 19:27h

Titogradske vijesti, top2

28.05.2024. u 17:45h

13.05.2024. u 12:41h

13.05.2024. u 12:41h

Skip to content