Foto:CDT
Od početka rata u Ukrajini Kremlj pokušava da progura priču da su na ratištu NATO
vojnici, te da zapadne zemlje imaju svoje predstavnike koji pomažu Ukrajincima da
odbiju napade. U posljednje vrijeme, lopta je prebačena na teren dileme – da li će
NATO direktno i zvanično ući u rat sa Rusijom?
Najčešće o ovakvom scenariju, sa strane EU, govorio je predsjednik Francuske,
Emanuel Makron, koji je u maju “razapet” u pro-ruskim medijima. Njegove kolege iz
NATO-a i EU bile su saglasne sa Makronovim stavovima o slanju vojske u Ukrajinu, ali
čuveni član 5 NATO povelje u nekom momentu bi mogao promijeniti sve.
Makron je govorio na tom fonu u intervjuu za Economist i rekao je da ne isključuje
nijedan scenario, naročito zato što se, kako kaže: “suočavamo sa nekim ko ne
isključuje ništa”, aludirajući na poteze Moskve. Tom prilikom je rekao i da će se pitanje
slanja zapadnih trupa u Ukrajinu legitimno postaviti ako Rusija probije ukrajinske linije
fronta i dodao da ne možemo biti naivni i vjerovati da će se Rusija zaustaviti na Ukrajini.
Sve te njegove riječi neki mediji okarakterisali su kao poziv francuskog predsjednika na
započinjanje trećeg svjetskog rata. U stvari se radi o zamjeni teza.
Kao da to nije bilo dovoljno, jedan bivši američki zvaničnik objavio je da su francuske
trupe u Ukrajini. Kao izvore naveo je društvene mreže. Kasnije je rekao da je možda
pogriješio. Ali, ništa od toga nije bilo dovoljno i internet se zapalio. Situacija je toliko
eskalirala da su se oglasila francuska ministarstva vanjskih poslova i odbrane da
potvrde da na tlu Ukrajine nema francuskih vojnika!
Dalje je ruska propaganda prihvatila klasični novinarski pristup – fokusirane priče i
pisalo se o pogibiji “najboljeg francuskog snajpera, Ernesta Barbijerija”. Barbijeri je
navodno bio pripadnik Legije stranaca i skončao je negdje u regionu Harkova.
Objavljena je čak i njegova fotografija. Problem je samo što je cijela ova priča puna
rupa. Barbijeri je stvaran lik, ali ne i onaj sa objavljene fotografije. Borio se na strani
Ukrajinaca, ali da li je najbolji snajper i da li je mrtav – odgovorio je sam: odrično, na
oba pitanja. On je snimio video u kojem kaže da je živ i zdrav, da odavno nije u Ukrajini,
te da svakako nije najbolji francuski snajper. A, ostaju otvorena sva ostala pitanja: ko je
zapravo ovaj čovjek koji ima zavidan stil života, ako je sudeći po društvenim mrežama,
umije li uopšte da rukuje snajperom i kako je sa njegovog profila na Fejsbuku poslata
poruka za rad u rudniku u Australiji?
Da li bi mrtvi najbolji snajper u Francuskoj imao tako živopisnu priču?
Kao što smo pomenuli, Francuska je u maju bila lajt motiv ruskim propagandistima, pa
su na tapetu bile i dvije stvari, ne tako direktno povezane sa ratom u Ukrajini.
Prvo smo imali studiju o ograničavanju društvenih mreža za maloljetnike u Francuskoj.
Studiju je naručio sam predsjednik Makron, a u cilju zaštite djece od velikih korporacija,
ali i desnice – da dođu do potencijalnih regruta sjutra. U Francuskoj se razmatraju
načini: kako sve to sprovesti, a regionalni mediji se pitaju: kakva je to sloboda i
demokratija u Parizu i šire kad Makron u narednih nekoliko dana nastoji da zabrani
društvene mreže?
Da li će i kada restrikcije (na osnovu nalaza studije) stupiti na snagu niko ne zna, a
sigurno se one neće odnositi na cijelu francusku populaciju.
Na kraju je optička varka poslužila da se pokuša pokvariti spektakularan doček
Olimpijskog plamena u Marseju. Naime, plamen je stigao a dočekalo ga je oko 150
hiljada ljudi, koji su uživali u fantastičnoj ceremoniji. Jedan njen segment bio je i prelet
aviona koji su ispustili boje francuske zastave. Ili ruske? Zavisi koga pitate. Neki su
vidjeli rusku iz jednog ugla, dok je iz drugog ugla potpuno jasno da francuska avijacija
nije pogriješila.
Kada se sve skupi, svjetski fektčekeri, ali najprije francuski, imali su pune ruke posla da
se odbrane od raznih manipulativnih narativa. Ako biste ih pitali da odgovore u jednoj
rečenici o čemu se radi, vjerovatno bi samo odbrusili: Mais, c’est pas vrais.
Marko Vukajlović, Raskrinkavanje.me
Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili
preporuke koji su ovdje iznešeni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt
dipartmenta/Vlade SAD.
Raskrinkavanje.me je platforma Centra za demokratsku tranziciju (CDT) čiji su primarni
ciljevi suprotstavljanje medijskim manipulacijama, povećanje kvaliteta sadržaja medija,
medijske pismenosti čitalaca i poštovanja profesionalnih standarda na medijskoj sceni.
Autor:Radiotitograd.me
