Milioni ljudi u svijetu rade noću. O tome nema zvaničnih podataka, ali prema rezultatima jedne studije koju je sproveo Univerzitet „Prinston“ između sedam i 15 odsto radne snage u razvijenim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada, uprkos dokazima o njegovom štetnom djelovanju na zdravlje, piše Bi-Bi-Si.
Onog momenta kada smo uz sijalicu mogli da produžimo radno vrijeme na cijelu noć, kvalitetan san je pao kao prva žrtva.
„Ključni problem je čovjekov unutrašnji biološki sat koji je namješten u odnosu na spoljne uslove, odnosno na izlaganje ciklusima svjetlosti i tame“, istakao je Rasel Foster, stručnjak za probleme sa spavanjem i profesor na Univerzitetu „Oksford“.
Mehanizam delovanja biološkog sata, objašnjava Foster, kod ljudi je složen i njegovo zanemarivanje aktivira stresni mehanizam: „Stres povećava nivo šećera u krvi i krvni pritisak jer se organizam priprema da odgovori na potencijalnu prijetnju koja zapravo ne postoji – samo smo na poslu“.
Povišen nivo stresa može dovesti i do kardiovaskularnih bolesti ili metaboličkih abnormalnosti poput dijabetesa tipa 2. Stres otežava i rad imunološkog sistema što je dobra podloga za više stope raka debelog creva ili raka dojke.
Svjetska zdravstvena organizacija klasifikovala je noćni rad kao mogući uzročnik raka.
To su dugoročne posledice, ali nedostatak sna uzrokuje i akutne probleme. Najvidljiviji je umor, zbog čega informacije ne primamo na pravi način, društvene signale pogrešno tumačimo i gubimo mogućnost empatije.
Radnici u smjenama pate i od srčanih problema koji su uzrokovani kontinuiranim radom koji je u suprotnosti s biološkim ritmovima. Povrh svega toga, kao što zna to dobro znaju oni koji su nekada radili noću, nakon takvih smjena nije lako odupjreti se nezdravoj hrani.
Rezultati istraživanja pokazuju da se konzumacija ugljenih hidrata penje 35 do 40 odsto posle samo četiri do pet dana smanjenih sati noćnog sna zbog povećanog nivoa hormona grelina koji reguliše našu glad.
Grelin nas čini gladnima i podstiče na konzumaciju šećera i ugljenih hidrata. „Na kraju, to baš nije dobro za liniju ili stanja poput dijabetesa tipa 2“, naglasio je Foster.
Osim češćih zdravstvenih pregleda, ljudi koji rade noću bi zbog rizika od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja poput dijabetesa trebalo bi da uvijek imaju uz sebe zdravu hranu, prije svega voće.
Koliko je situacija ozbiljna govori činjenica da je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD proglasio nedovoljno sna javnom zdravstvenom epidemijom.
Budući da je pruženo mnoštvo dokaza o zdravstvenim rizicima koje noćne smjene nose, postavlja se pitanje zbog čega se ljudi na njih odlučuju. Jasno je da neki možda nemaju izbora, ali neki se dobrovoljno prijavljuju za noćni rad.
