Porast proja pritužbi u poslednje tri godine: Zbog torture 89 krivičnih prijava protiv više od 184 policajca

Radio Titograd

Titogradske vijesti, top2

26.02.2023, 18:25h

4 min

Foto:Radiotitograd.me

Državnim tužilaštvima je u prethodne tri godine podnijeto 89 krivičnih prijava protiv više od 184 policijska službenika za krivična djela zlostavljanja u širem smislu – mučenje, zlostavljanje, iznuđivanje iskaza, laka i teška tjelesna povreda, nasilničko ponašanje ili pomoć učiniocu poslije izvršenja nekog od ovih djela, saopštila je “Danu” pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA) Bojana Malović. Iz Uprave policije nijesu nam odgovorili na pitanja koliko prijava su imali zbog policijske troture u poslednjih osam godina, kao ni na koji su način sankcionisali svoje službenike zbog tog krivičnog djela i da li je iko od njih dobio otkaz.

U toku sedmice medijski su bila aktuelna dva slučaja u kojima se policajci sumnjiče za zlostavljanje i maltretiranje građana.

Akcija za ljudska prava je najprije oštro reagovala zbog odluke osnovnog državnog tužioca u Podgorici Maje Knežević da i treći put odbaci krivičnu prijavu protiv svih 10 prijavljenih policijskih službenika koji se sumnjiče za torturu nad Jovanom Grujičićem u maju 2020. godine. HRA je pozvala Vrhovno državno tužilaštvo da preuzme istragu u ovom predmetu da, kako su poručili, zlostavljanje i tortura, iako su dokazani, ne bi ostali nekažnjeni.

Drugi slučaj koji je uzburkao javnost bilo je maltretiranje državljanina Albanije od strane pripadnika crnogorske granične policije na graničnom prelazu Sukobin–Murićani. Do incidenta je došlo 15. januara ove godine, ali je slučaj aktuelizovan tek nakon objavljivanja snimka maltretiranja na društvenim mrežama. Dvojica policajaca su privedeni, a nakon saslušanja kod osnovnog državnog tužioca u Ulcinju pušteni su da se brane sa slobode.

Skrivanje počinilaca je poražavajuće

Malović ističe da se u Crnoj Gori i dalje toleriše zlostavljanje građana i da u policiji postoji kolegijalnost koja prelazi granice profesionalizma i zalazi u ozbiljno kršenje zakona.

– To je uslovilo npr. nekažnjavanje odgovornih za zlostavljanje građana na protestima 2015. godine, u predmetima Milorada Mija Martinovića, “Zlatarske ulice”, “Kolašinaca”, ali primjećujemo da ta praksa i dalje postoji. Tako u istrazi policijske torture nad Jovanom Grujičićem već dvije i po godine nemamo osumnjičene, iako se zlostavljanje dogodilo u prostorijama sjedišta crnogorske Uprave policije i njenog najvećeg Centra bezbjednosti. Skrivanje počinilaca je poražavajuće kako za nadležne organe u Crnoj Gori, tako i za cjelokupnu zajednicu kojoj takav sistem treba da obezbijedi zaštitu – naglašava Malović.

Iz HRA kažu da su u 2022. godini zabilježili dvostruko manje prijava za djela torture – 19 – nego u 2020. i 2021. godini, kada je evidentirano 70 takvih prijava. Nije poznato da li ovi podaci predstavljaju posljedicu promjene prakse policije ili nedostatak povjerenja da se nadležnima tortura uopšte i prijavi.

– S druge strane, problematičan je porast broja predmeta u kojima je policijsko zlostavljanje za cilj imalo iznuđivanje iskaza, odnosno informacija od građana koje bi služile za “rješavanje” pojedinačnih predmeta. Tako u periodu od 2013. do 2017. godine iznuđivanje iskaza od strane policije uopšte nije evidentirano, dok je HRA u periodu od 2020. do 2021. zabilježila čak 19 ovakvih slučajeva – kaže Malović.

Upitana kako riješiti problem nasilnika u uniformi, Malović podsjeća da je Evropski komitet za sprečavanje mučenja (CPT) nakon posjete Crnoj Gori 2017. godine dao zabrinjavajuću ocjenu – da su osobe lišene slobode u značajnom riziku od zlostavljanja u policiji jer kultura policijskog zlostavljanja u Crnoj Gori nije djelotvorno suzbijena.

– Brojne prijave iznuđivanja iskaza u 2020. i 2021. upravo ukazuju na to da su policijski službenici postupali bez ikakvog straha da bi za svoja djela mogli da odgovaraju, svjesni da je malo vjerovatno da će ih iko od kolega ili starješina zaustaviti, prijaviti ili svjedočiti protiv njih, ili da će ih državno tužilaštvo odlučno i efikasno krivično goniti. Pritom, u Crnoj Gori vlada neprimjereno blaga kaznena politika, kojom dominiraju uslovne osude čak i za najteže oblike torture, što praktično dovodi do nekažnjivosti počinilaca i ne djeluje preventivno. Da bi se ovaj problem riješio, Crna Gora mora postupiti u skladu sa ponovljenim preporukama Komiteta protiv torture iz 2014, ali i 2022. godine. To znači da se svi slučajevi zlostavljanja moraju hitno i nepristrasno istražiti i kazniti, tako da se uspostavi i kaznena politika koja odgovara ozbiljnosti učinjenog djela. Kazne treba da imaju odvraćujući, odnosno preventivni karakter. Na kraju treba dosledno primjenjivati odredbe o suspenziji policijskih službenika s dužnosti kada su za to ispunjeni zakonski uslovi, redovno sprovoditi adekvatne psihološke procjene svih službenika policije i unaprijediti njihove obavezne programe obuka – ističe Malović.

Pejak: Najviše kupljenih diploma u policiji

Pejak smatra da su neophodne obuke i prijem novih kadrova u policiji.

– Neophodno je povećati zarade i provjeriti stručnu osposobljenost kadrova policije. Neophodno je sprovoditi konstantnu obuku iz oblasti istraga, borbe protiv kriminala i borbe protiv finansijskog kriminala. Za sve to treba vremena i sredstava. Ali od svega je najbitnije da na ključna mjesta dolaze ljudi koji imaju rezultate, a ne ljudi sa kupljenim diplomama. A takvih je u policiji najviše! Zato apelujemo na pripadnike policije da se jave Alternativi ako sumnjaju da su neki među njima kupili diplome. Mi ćemo rado pokušati da to provjerimo – rekao je Pejak.

Koordinator Alternative Vesko Pejak ističe da Uprava policije od 2001. godine nije vršila psihofizičku provjeru policajaca, tj. zaposlenih u Upravi policije.

– Provjera se vrši samo pri prijemu, a svi znamo da je većina tih konkursa bila namještena za “podobne” osobe, vjerne bivšem režimu. Alternativa je dosad objavila lažne diplome pripadnika policije u desetak slučajeva, ali se MUP nijednom nije oglasio povodom toga. Zato je to generalno neefikasan sistem koji nije osposobljen za održavanje javnog reda i mira, primjenu zakona i efikasne istrage. Više služi da se zaplaši narod, suzbiju socijalni protesti i kontroliše politička situacija. Sve preko toga je daleko izvan njihovih mogućnosti i znanja. Poslednji slučaj torture na granici sa Albanijom pokazao je da oni zataškavaju slučajeve zlostavljanja i neregularnosti. Nijesu se oglasili sve dok snimak nije izašao u javnost. Po načinu na koji su reagovali vidi se da nemaju nikakvu obuku. Sjetite se premlaćivanja naroda 2015. godine i toga da niko nije odgovarao za prebijanje građana širom Podgorice – kazao je Pejak.

Samo 7,5 odsto inspektora prošlo obuku o komunikaciji

Na pitanje gdje se griješi prilikom školovanja policijskih kadrova, Bojana Malović kaže da se policijski službenici nedovoljno obrazuju i usavršavaju kada su u pitanju tehnike razgovora i saslušanja svjedoka i osumnjičenih.

– Na primjer, samo 7,5 odsto inspektora Uprave policije pohađalo je obuku o taktičkoj komunikaciji na Policijskoj akademiji u Danilovgradu. Ta obuka pokriva sve interakcije između policajaca i građana – od susreta na ulici, preko formalnih razgovora za potrebe prikupljanja informacija u okviru krivične istrage u širem smislu, pa sve do sesije o posredovanju. Međutim, kao što vidimo, prošao ju je veoma mali procenat službenika. Tom pitanju se mora sistemski pristupiti. Komitet protiv torture je 2022. godine ukazao i da se napori moraju usmjeriti ka edukaciji službenika o apsolutnoj zabrani zlostavljanja i mučenja, tehnikama saslušavanja koje uključuju prinudu, kao i ka obezbjeđivanju da iskazi dati pod prinudom ne budu korišćeni u sudskom postupku – podsjetila je Malović.

Izvor:DAN