Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula večeras je u Evropskom parlamentu kazao da se nadao da će posljednji govor tokog svog mandata započeti čestitkama Crnoj Gori i Podgorici na privođenju kraju dugih i zahtjevnih pregovora za članstvo u EU.
“Nažalost, stvarna situacija je demantovala moja, ali ne samo moja očekivanja. Otvorena su poglavlja, ali nijedno nije zatvoreno. Gotovo sve zemlje su napredovale u odnosu na ranije pozicije, dok Crna Gora propušta svoje prilike”, rekao je Picula.
Picula se osvrnuo na činjenicu da gotovo 80 odsto građana Crne Gore nedvosmisleno podržava ulazak zemlje u EU.
“Taj podatak trebalo bi da obavezuje sve političke aktere u Crnoj Gori i mogao bi služiti kao kohezivni faktor u visoko polarizovanom društvu. Posebno to želim naglasiti u kontekstu formiranja nove Vlade i očekivanog glasanja u Skupštini sljedeće sedmice”, rekao je Picula.
Istakao je i ulogu Srpske pravoslavne crkve.
“Ona je nažalost aktivan politički faktor u Crnoj Gori i često se koristi kao sredstvo vanjskog uplitanja u domaće političke procese”, naveo je Picula.
Picula je iznio i dobre strane.
“Crna Gora je u potpunosti usklađena sa vanjskom politikom EU pa i u pogledu sankcija Rusiji i to svakako cijenimo. Pozdravljamo i imenovanje troje sudija Ustavnog suda kao korak prema rješavanju ustavne krize”, rekao je Picula pohvalivši i korake u sprečavanju korupcije.
Govoreći o popisu u Crnoj Gori, Picula je rekao da ne govore o bojkotu, već kako je kazao podržavaju popis kao doprinos razvojne politike svake zemlje.
“Predlažemo da se popis ne koristi kao politički alat za polarizaciju društva. Otklanjanje blokada bio bi preduslov za njegovo održavanje bez političkog uplitanja”, kazao je Picula.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je da je Crna Gora smatrana zemljom koja je najviše napredovala na EU putu, ali je ona poslednjih godina izgubila fokus.
“Izgubili smo dragocjeno vrijeme i slažemo se sa ovim domom da Crna Gora mora iči naprijed a to je moguće samo ako se zaustavi peruod političke nepredvidivosti. Institucije ne funkcinionišu, parlament nije funkcionalan nakon izbora, i ono što je potrebno je jedna snažna većina u parlamentu koja će ispuniti ključne zadatke i reforme. Isto tako, nadamo se da će doči do formiranja stabilna vlade i važno je da što duže institucije ne funkcionišu to su ranjivije na vanjske uticaje”, rekao je Varhelji.
