PEJAKOVIĆ “Oprezno pri odlučivanju o obaranju kamatnih stopa”

Radio Titograd

14.02.2024, 07:49h

2 min

Foto:RTCG

Sa optimizmom su dočekane najave da će kamate u drugoj polovini ove godine padati, naročito kod nas gdje su osam, devet ili čak više od deset procenata. Međutim, MMF je prije par dana preporučio bankama da budu vrlo obazrive u “obaranju” kamatnih stopa, jer rizik, kako su konstatovali, i dalje postoji na svjetskoj sceni. Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković za Radio Crne Gore ocjenjuje da su međunarodne finansijske institucije vrlo konzervativne u procjenama, ali, tvrdi, da i dalje nije dobijena bitka sa inflacijom.

Pri donošenju odluka treba biti oprezan, kaže Pejaković, naročito ako se ima u vidu da se bira novi evropski parlament, predsjednik u SAD-u, da su plovni putevi u blokadi i da su privredna kretanja potpuno neizvjesna.

Prognoze na kraju prošle, ali i početkom ove godine bile su da će u drugoj polovini 2024-te kamate biti u padu. To je ohrabrilo, naročito kreditno zadužene građane, ali je stiglo prije par dana upozorenje MMF-a. Generalna direktorica Kristalina Georgieva je konstatovala da još uvijek postoji visok rizik po globalnu ekonomiju, ako bi centralne banke počele sa snižavanjem kamata prerarona.

“Treba sa tim sačekati, prerarno popuštanje je veći rizik od male zadrške. Pošto inflacija sada pada u mnogim naprednim svjetskim ekonomijama i privredama u razvoju, pažnju treba usmjeriti na to kada bi kamate trebale da padaju, kako bi bile stimulativne za investicije i ekonomski rast”, konstatovala je Georgieva.

Međunarodne finansijske organizacije su, smatra Pejaković, prilično konzervativne u procjenama i preporukama za donošenje mjera, a u MMF-a su, navodi, donijete na osnovu podataka iz posljednjeg kvartala prošle godine koji pokazuju da su u 11 država EU usporene privredne aktivnoste, a recesija je na snazi u najrazvijenijoj članici -Njemačkoj.

“Usljed svega toga imamo i takvu poruku MMF-a. Prevashodni cilj donosioca odluka treba da bude borba protiv inflacije, a tek onda o drugim posljedicama da se razmišlja”, naveo je Pejaković.

Da je na globalnoj sceni neizvjesno potvrđuju i ratni sukobi, naročito između Rusije i Ukrajine, zemalja, koje su značajne, naglašava naš sagovornik, zbog ukupnih bilansa u proizvodnji energenata i žitarica. Problem je, ukazuje, i usporavanje plovnih puteva, pa rastu troškovi transporta. Takođe, navodi privredna kretanja zavisiće od ishoda aprilskih izbora u Evropskom parlamentu, te predsjedničkih u SAD-u.

“Tako da imamo veliki broj pokazatelja koji ukazuju da treba biti oprezan. U takvim prilikama ekonomija malo labavije se kontroliše da bi bili što ljepši pokazatelji za one koji očekuju da budu birani”, istakao je Pejaković.

Provjerili smo kreditne uslove u pojedinim bankama kod nas. Za 10 hiljada zajma klijent mjesečno plaća preko 200 eura šest godina. Ako su potrebe više moguće je zaduženje i 25 hiljada, mjesečna rata je 316 eura, a korisnik na kraju banci vrati čak 38 hiljada. U ponudi su i zajmovi za penzionere koji mogu dostaviti zahtjev za 10 hiljada eura, koji će plaćati ratu od 177 eura i na kraju banci otplatiti bazmalo 13 hiljada eura.

 

Izvor:RTCG

 

 

Podijeli na:

Sport, Titogradske vijesti, top2

18.04.2024. u 19:09h

Skip to content