Odgovor na torturu mora biti efikasniji i djelotvorniji

Radio Titograd

26.06.2024, 12:50h

5 min

Foto:RTCG

 

Reakcija institucija na pojavu zlostavljanja i mučenja mora biti efikasna i djelotvorna, poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković.

On je na okruglom stolu pod nazivom “Eliminacija torture i nekažnjivosti”, koji je Građanska alijansa organizovala povodom obilježavanja 26. juna – Međunarodnog dana podrške žrtvama torture, rekao da su svi građani jednaki u svojim pravima na dostojanstvo i sigurnost, poštovanja ljudske ličnosti i dostojanstva u krivičnom ili drugom postupku, u slučaju lišenja ili ograničenja slobode i za vrijeme izvršavanja kazne.

Marković je istakao da je obaveza države da zaštiti svoje građane, a da institucije sistema čine državu odgovornom ili nedovoljno spremnom da to i uradi.

„Iz tog razloga, reakcija institucija na pojavu zlostavljanja i mučenja mora biti efikasna i djelotvorna. Svi u domenu svog djelovanja moramo dati puni doprinos da reakcija države bude adekvatna njenoj obavezi da zaštiti osnovna ljudska prava i slobode“, poručio je Makrović.

On je naglasio da je od posebnog značaja preventivno djelovanje, uspostavljanje procedura kojim će se onemogućiti nezakonito djelovanje državnih organa, ali i olakšalo otkrivanje i dokazivanje takvog postupanja.

Potrebno je, smatra Marković, dalje jačati sinergiju svih aktera kako bi to pitanje imalo efikasan i brz odgovor, jačanje kapaciteta za preventivno, ali i reaktivno djelovanje na sve pojave torture.

„Potrebno je podići stepen svijesti, ali i odgovornosti da je profesionalno i institucionalno postupanje jedino prihvatljivo“, dodao je Marković.

On je rekao da je državno tužilaštvo odlučno da jača saradnju u toj oblasti sa svim institucijama sistema, kao i nevladinim sektorom.

„Želimo doprinijeti svojim znanjem i iskustvom da se problem adekvatno prepozna, počev od prepoznavanja mehanizama za preventivno djelovanje, ali i uspostavljanja okvira djelovanja gdje bi saradnja bila na visokom nivou u pogledu otkrivanja i dokazivanja ovih krivičnih djela“, naveo je Marković.

On je kazao da je se najveća odgovornost tužilaštva odnosi se na segment postupanja u dokazivanju krivičnih djela zlostavljanja i mučenja.

Marković je podsjetio da je donio Obavezujuće uputstvo za postupanje u predmetima torture, kojim će se, kako je rekao, postić jednako postupanje, efikasnost u radu i djelotvorno sprovođenje istraga na bazi bliske saradnje sa svim institucijama.

On je dodao da je uspostavljen i sistem nadzora primjene i izvještavanja o samoj primjeni Uputstva.

„Odlučni smo da reakcija državnog tužilaštva bude reakcija države kojom se poručuje da je tortura neprihvatljiva u Crnoj Gori, sa ciljem izgradnje institucija sistema koje ne samo da poštuju ljudska prava i slobode, već imaju institucionalno djelovanje u svakom svom segmentu, zasnovano na Ustavu i zakonu“, rekao je Marković.

Ombudsman Siniša Bjeković rekao je da tortura zabranjena i da je to apsolutna kategorija.

„Nema izauzetaka i nema opravdanja. Sa ovom činjenicom se često susrijećemo ali izgleda dobro ne razumijemo“, dodao je Bjeković.

Ombudsman Siniša BjekovićOmbudsman Siniša Bjeković (Foto: TVCG)

Prema njegovim riječima, institucije jesu odgovorne i ovlašćene da djeluju po principu aktivnog djelovanja, a ne pasivnog.

„Mora se pokazati namjera i volja da se preventivno i represivno djeluje za svaki slučaj torture“, kazao je Bjeković.

Zaštita od torture, kako je naveo, odvija se u više dimenzija.

„Pomenuli smo preventivnu, ali zašto ne reći i promotivnu, reaktivnu, sociološku i etičku, odnosno moralnu obavezu svih nas“, dodao je Bjeković.

On je rekao da djelotvorno i efikasno istraživanje slučajeva torture nije samo obaveza tužilaštva već svih institucija u kojima se takve stvari dešavaju i koji vrše nadzor nad radom tih institucija.

Bjeković je naveo da su problemi detektovani u više područja djelovanja, i u više djelova društvene stvarnosti.

„I pored svega što je učinjeno i što smo radili, nedostaje sveukupna društvena i profesionalna svijesto težini i posljedicama zlostavljanja“, rekao je Bjeković.

On je dodao da nedostaju procedure postupanja što se dijelom već koriguje zahvaljujući međunarodnim partnerima.

„Iz VDT-a dobijamo krovni insturment kao što je uputstvo, što će u velikoj mjeri relaksirati posao tužilaca“, rekao je Bjeković.

On je kazao da se uočava nedostatak poimanja obaveza pojedinih institucija što se, kako je dodao, lako može uočiti u izvještajima neđunarodnih nadzornih tijela.

„Moramo biti svjesni prioriteta i načela na kojima se zasniva borba protiv mučenja. Potrebno je eliminisati nekažnjivost u svim fazama postupanja, eliminisati tzv. negativnu solidarnost, pojačati resurse i popraviti rezultate djelotvornosti i efikasnosti istraga“, kazao je Bjeković.

On je rekao da je potrebno procesuirati i sankcionisati djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama počionice.

„Borba protiv torture nije samo profesionalna već i civilizacijska obaveza svake savremene demokratije i države prava. Jesmo li i želimo li biti, u odgovoru na to pitanje leži u borbi protiv torture“, poručio je Bjeković.

Programski direktor GA Milan Radović kazao je da je Crna Gora i dalje prepoznata kao država u kojoj vlada kultura policijskog nasilja i zlostavljanja, negativne policijske solidarnosti i nekažnjivosti službenika koji vrše torturu nad građanima.

„Posebno tokom predistražnih postupaka u kojima se često vrši nedozvoljeni psihički, ali i fizički pritisak, kako bi se iznudile informacije ili priznanja“, rekao je Radović.

Programski direktor GA Milan RadovićProgramski direktor GA Milan Radović (Foto: TVCG)

On je kazao da je GA, cijeneći značaj problema koji je u jednom trenutku postao gorući u Crnoj Gori, apelovala da je potrebno povući odlučne poteze koji bi preventivno uticali na slučajeve torture.

Radović je rekao da su predložili da se koriste „bodi kamere“, po uzoru na moderne zemlje, što bi materijalno potkrijepilo ispravnost, ili eventualnu neispravnost, tokom izvršavanja redovnih poslovnih aktivnosti policijskih službenika.

GA je, kako je dodao, predložila i aktivaciju audio-vizuelnog sistema prilikom ispitivanja građana, jer bi se tako štitla prava osoba koje ispituju, ali i integritet policijskih službenika ako bi bili lažno optuženi.

Radović je istakao da je GA, kroz monitoring, ustanovila da brojni centri bezbjednosti u Crnoj Gori nemaju zaokružen video nadzor, kao i da je još jedan od problema to što je ponekad, zbog nenošenja oznaka, teško identifikovati službenika koji je vršio torturu.

Savjetnica za vladavinu prava i evropske integracije pri Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Frederike Vunšman rekla je da u 21. vijeku ne može biti prostora za torturu.

„Na ovaj dan EU pokazuje solidarnost sa svim žrtvama i porodicama žrtava torture. Želimo da se borimo protiv torture u svim formama“, kazala je Vunšman, navodeći da su odgovornost za počinioce, efikasni pravosudni sistemi i obeštećenje za žrtve od ključne važnosti.

Ona je istakla da nekažnjivost za djela torture i druga zlostavljanja mora da se okonča.

Vunšman je kazala da je prevencija torture i zlostavljanja dio poglavlja 23 i ključna za napredak Crne Gore u pristupanju EU.

Kako je navela, jedno od završnih mjerila za to poglavlje je primjena mjera Evropskog komiteta za prevenciju torture i nehumanog ili nečovječnog postupanja (CPT), kao i odgovarajuće i brze sudske mjere u slučajevima zlostavljanja.

„Ispunjenje tih mjerila biće jedan od obaveznih uslova da bi Crna Gora zatvorila pregovore u poglavlju 23, što znači da u narednim mjesecima i godinama Vlada treba da poveća svoje napore, da sprovede efikasne, djelotvorne i nezavisne istrage za rješavanje policijske torture, za kršenja ljudskih prava i nezakonotih upotreba mjera prinude“, istakla je Vunšman.

 

 

Izvor:RTCG

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 13:28h

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 13:11h

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 13:07h

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 13:03h

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 12:46h

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 11:39h

Skip to content