Ništa od velikih najava, na zakonima o Vladi i Skupštini nije se uradilo mnogo

Radio Titograd

06.05.2024, 10:21h

2 min

Foto:RTCG

 

Bivša poslanica Snežana Jonica ističe da ni nakon velikih najava o promjenama nakon 2020. godine i dalje nemamo zakone o Vladi i Skupštini. Iako se na njima nešto uradilo, smatra da ni ova vlast, kao i bivši 30-godišnji režim ne želi da svoj način funkcionisanja ograniči zakonom.

Kako je kazala gostujući u Jutarnjem programu TVCG, inicijativu za izglasavanje ova dva zakona pokrenula je još 2007. i godinama se od strane opozicije ponavljala ta priča, ali sada kada je ta opozicija došla na vlast, nije se uradilo mnogo.

“Formirana je radna grupa u prošlom sazivu Skupštine povodom izrade nacrta zakona o Skupštini, ali nikakav proizvod već dvije godine nemamo. Što se tiče Zakona o vladi, 43. vlada je najavila rad na tom zakonu, radilo se na njemu, vrlo netransparentno po mom mišljenju, tako da jeste napravljen neki nacrt i poslat je Venecijanskoj komisiji. U odnosnu na nacrt koji sam ja vidjela, čini mi se da je verzija koja je otišla Komisiji drugačija, odnosno da je dorađivana, kako bi se crtali limiti budućoj vladi”, naglašava Jonica.

Kako je istakla u nacrtu zakona o vladi ima i odstupanja od Ustava i ocjenjuje da je u nekim segmentima pisan prema potrebama pojedinaca, pa se tako bavio i time da funkcioneri vlade ne mogu imati dvojno državljanstvo, što je jasno namjera prošle vlasti da se limitiraju neki pojedinci koji bi potencijalno mogli da uđu u buduću vladu.

“Preporuka je i da bude manji broj ministarstva, pa je to maksimalno 15 i sedam koji ne mogu da se spajaju, ali rad i obrazovanje ne postoje kao obavezni, a ministarstvo javne uprave je obavezno, iako je donedavno bilo u sastavu drugih ministarstva. Nama Ustav ne daje nikakve limite i pitanje je da li je došlo vrijeme za reviziju, ali u odnosu na neke predloge Venecijanska komisija je dala primjedbe i ukazala da nije dobro rješenje da se stavlja limit na broj ministarstva, jer se onda stavljaju granice premijeru da planira politike i ostvari program”, naglašava Jonica.

Kako je istakla, izbor direktora Uprave policije kao i održavanje Premijerskog sata samo su neki od primjera koliko su nam ovi zakoni potrebni.

“Očigledno je da nijedna vlast ne želi da svoj način funkcionisanja ograniči zakonom. Rad Skupštine je transparentniji nego što je bio, ali u Vladi nemamo taj nivo transparentnosti. Ukinuti su, između ostalog, prenosi, što je bio iskorak, ali ne sa ciljem da se prate odluke vlade, već su se koristili za političke akcije. Kada bi zaista pratili te diskusije kako treba, onda bi mogli bolje da znamo kako su ti predlozi zakona dobijali oblik i to bi bila poenta prenosa”, navodi Jonica.

Oba zakona su, ocjenjuje, trebala da se rade komplementarno, i onda ne bi mogli da se prilagođavaju pojedincima ili političkim grupama, ali toga nema.

Dodaje da smo od 2020. imali tri vlade koje su pričale jedno i kritikovale prethodne, a radile isto kada su došle na vlast.

 

 

Izvor:RTCG

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top2

30.05.2024. u 17:43h

02.05.2024. u 17:57h

02.05.2024. u 17:57h

Skip to content