Ne možete da prestanete da jedete kada ste pod stresom

Radio Titograd

18.03.2024, 06:03h

2 min

Foto:Pixabay

 

Jedenje pod stresom često je izazvano nekim nezdravim silama koje bismo željeli maknuti iz svojeg života, a može da dovede do srama i žaljenja.

Stručnjaci su sigurni da stres može uzrokovati promjene u mnogim fiziološkim funkcijama, od spavanja do krvnog pritiska i rizika od srčanog udara.

Ako ste ikada doživjeli debljanje koje je možda bilo povezano sa stresom, nauka je upravo došla do mogućeg novog objašnjenja zašto se debljamo zbog stresa, prenosi The Healthy.

Prethodna istraživanja pomogla su rasvijetliti kako nagli porast hormona stresa poput kortizola može uzrokovati da tijelo skladišti masnoću umjesto da je koristi za energiju. Sada su istraživači otkrili da stres takođe može promijeniti ukus hrane, što može dovesti do prejedanja.

Za studiju, tim kliničke psihologije u Kini pretpostavio je da stres može promijeniti nečiju percepciju ukusa i smanjiti nagradu koju dobija od hrane, potencijalno uzrokujući da jedu više kako bi postigli isti nivo zadovoljstva.

Objavljeno u izdanju časopisa Physiology & Behavior za travanj 2024., njihova studija okupila je 76 učesnika između 18 i 35 godina. Svaki je učesnik ispunio ljestvicu od deset stavki kako bi procijenio visinu percipiranog stresa. Zatim su grupirani u kategorije niskog ili visokog stresa za testiranje ukusa.

Nakon kratkog razdoblja posta, pozvani su na mjesto testiranja kako bi probali dvije namirnice. Tokom testa ocjenjivali su ukus hrane, kako su se osjećali i na kraju zašto su prestali da jedu.

Obje su grupe  dobile preveliku količinu slatke supe od banane ili supe od kukuruza kako bi pružile i slatke i slane osjećaje. Dobili su upute da jedu koliko žele dok ne osjete sitost. Zamoljeni su da ocijene ukus nakon što su ga držali u ustima i ocijenili ga na ljestvici zadovoljstva. Takođe su ocjenjivali miris hrane i njušili je zatvorenih usta kako bi spriječili da miris utiče na njihovu želju za hranom.

Istraživači su otkrili da pojedinci koji su bili pod velikim stresom nisu toliko uživali u ukusu hrane kao oni s niskim nivoom stresa.
Iako nije bilo značajne razlike u konzumiranoj količini između skupina u ispitivanom okruženju, to je pokazalo da normalna porcija hrane možda neće zadovoljiti nekoga ko je pod velikim stresom. To bi ih moglo navesti da nastave nesvjesno tražiti zadovoljstvo u hrani.

Istraživači su primijetili  da je dio privlačnosti hrane njezin ukus, a kada to otupi, nagrada je smanjena. “Važan činioc u prestanku epizode jedenja i prevenciji prejedanja je hedonistički pad hrane”, objasnili su. U suštini, skloni smo da prestanemo jesti kada nam hrana konačno više ne donosi zadovoljstvo.

Kako bi se dodatno istražili učinci visokih nivoa stresa, istraživači predlažu potrebu za dodatnim studijama uz korišćenje hrane koju ispitanici inače vole. Dok su obje skupine ocijenile odabranu hranu slično ukusnom, rezultati bi se mogli razlikovati za privlačniju hranu. Osim toga, svaka je grupa dobila ili slatku ili slanu hranu, tako da bi daljnjim testiranjem moglo istražiti utiče li vrsta hrane različito na nivoe  zadovoljstva kod pojedinaca pod stresom i onih koji nisu pod stresom.

 

Izvor:RTCG

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top2,

06:39h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

15.04.2024. u 05:37h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

15.04.2024. u 05:30h

Titogradske vijesti, top1

15.04.2024. u 05:20h

Skip to content