Najavila Vlada: Imovinu će morati da prijavljuju i inspektori

Radio Titograd

22.06.2024, 08:01h

2 min

foto-rtcg.

Vlada Crne Gore najavila je zakonske izmjene čiji je cilj jačanje integriteta u inspekcijskim službama a po kojima će inspektori biti u obavezi da prijavljuju godišnju imovinu i dostave izjave o konfliktu interesa, što će biti podložno provjerama od Agencije za sprječavanje korupcije, navodi se u Informaciji o procesu pripreme Reformske agende za Instrument EU za reforme i rast, koju je objavila Vlada.

Osim prijave imovine, u dokumentu se navodi da je planirano i poboljšanje zakonodavnog okvira i fokusiranje na neformalnu ekonomiju.

“Unapređenje integriteta u inspekcijskim službama. Uvedena obavezna godišnja prijava imovine i izjave o konfliktu interesa za inspektore koja je podložna provjerama Agencije za sprečavanje korupcije”, piše u dokumentu.

Najavljene su i druge zakonske izmjene.

“Usvojiti i sprovesti izmjene Zakona o prekršajima, Zakona o inspekcijskom nadzoru, Zakona o sprječavanju nelegalnog poslovanja, kao i Krivičnog zakonika Crne Gore, radi pojačanja nadzora nad inspektorima (uključujući pravo ulaska u stambene prostorije gdje se sumnja da se obavljaju neregistrovane djelatnosti), uvesti postupke žalbe, ukinuti njihove teritorijalne nadležnosti, ukloniti mogućnost diskrecionih odluka i osigurati ispunjenje preduslova za sistematsku borbu protiv neformalne ekonomije”, planirano je u Informaciji o procesu pripreme Reformske agende za Instrument EU za reforme i rast.

Kad je riječ o unapređenju efikasnosti inspekcija, planiran je i povećan broj inspekcija rada i poreske inspekcije za 50 odsto u odnosu na prosjek u periodu od 2020. do 2023. godine.

Kako ističu, ukupni iznos izrečenih kazni treba da bude povećan za 100 odsto u odnosu na period 2020-2023. godine.

“Treba da bude ostvareno najmanje 75 odsto ciljeva postavljenih u akcionom planu za period od 2024. do 2026. godine. (jun 2027.) Inspekcije se sprovode po principu sektorskog pristupa zasnovanog na riziku. Najmanje 75 odsto inspekcija usmjereno je na ekonomske sektore osjetljive na sivu ekonomiju (npr. građevinarstvo, kockanje, turizam i poljoprivreda)”, navedeno je, između ostalog, u Informaciji.

Instrument EU za reforme i rast predstavlja finansijski stub Plana rasta za Zapadni Balkan i obuhvatiće period od 2024. do 2027. godine i očekuje se da će u narednim godinama obezbijediti do dvije milijarde eura bespovratnih sredstava i četiri milijarde eura u zajmovima za šest zemalja partnera EU sa Zapadnog Balkana.

“Glavni cilj ovog instrumenta je da podrži usklađivanje zemalja partnera sa Zapadnog Balkana sa vrijednostima, zakonima, pravilima, standardima, politikama i praksama EU, u cilju budućeg članstva u EU, kao i njihovu progresivnu integraciju u jedinstveno tržište EU i socio-ekonomsku konvergenciju sa EU“, saopštili su ranije iz Savjeta EU.

Instrument će podržati niz socio-ekonomskih i fundamentalnih reformi, uključujući reforme koje se odnose na vladavinu prava i fundamentalna prava.

Da bi dobili podršku u okviru ovog instrumenta, svaka zemlja partner u regionu mora pripremiti Reformsku agendu, u kojoj će jasni navesti reforme čije sprovođenje planira kako bi ostvarila ciljeve instrumenta.

“Zemlje partneri sa Zapadnog Balkana takođe treba da razmisle o tome kako će mjere uključene u Reformske agende doprinijeti progresivnom i kontinuiranom usklađivanju sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU”, dodaje se.

Države članice EU imaće ključnu ulogu u odobravanju Reformskih agendi korisnika i, po potrebi, njihovim izmjenama i dopunama.

Izvor: /

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 13:07h

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 13:03h

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 12:53h

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 11:39h

Titogradske vijesti, top2

23.07.2024. u 11:27h

Skip to content