Mjesec se smanjuje, i to je problem

Radio Titograd

02.02.2024, 06:15h

2 min

Foto:Pixabay

 

Dio Mjeseca oko kojeg se vodi međunarodna trka, zbog onoga što se možda nalazi u ledu na njegovoj površini, mogao bi biti problematičniji i opasniji nego što se prvobitno mislilo.

Interesovanje za južni pol Mjeseca poraslo je poslije uspješnog slijetanja indijske misije Chandrayaan-3 na njega krajem prošle godine. Posebno, jer samo nekoliko dana ranije to nije uspjela ruska Luna-25.

I NASA je izabrala to područje kao mjesto slijetanja za misiju Artemis III, koja bi mogla da označi povratak astronauta na Zemljin prirodni satelit već 2026 godine. Takođe, ne smije se isključiti ni Kina koja ima planove za postavljanje naselja na taj dio Mjeseca.

I dok sve to zvuči sjajno u teoriji, u praksi bi moglo biti drugačije.

Studija koju finansira NASA pokazuje kako se jezgro Mjeseca postepeno hladi i smanjuje, a njegova površina se naborava poput grožđa koje se suši, stvarajući na taj način potrese koji traju satima, a zbog čega se stvaraju klizišta. To potencijalno predstavlja prijetnju budućim naseljenicima i opremi koja se tamo doprema.

“Mi ovo ne govorimo da bi bilo koga uplašili i svakako ne da bi obeshrabrili dalja istraživanja tog dijela južnog pola Mjeseca, već da bismo upozorili da to nije tako benigno mjesto na kojem se ništa ne dešava”, rekao je za CNN vodeći autor studije Tomas Voters, naučnik emeritus u američkom Centru za zemaljske i planetarne studije Nacionalnog muzeja vazduhoplovstva i svemirskog muzeja.

Mjesec se smanjio za 45 metara u obimu tokom posljednjih nekoliko miliona godina, što nije mnogo da bi izazvalo bilo kakve probleme na Zemlji.

Na lunarnoj površini, međutim, priča je drugačija. Uprkos tome šta njegov izgled sugeriše, Mjesec je još vruć u unutrašnjosti, što ga čini seizmički aktivnim.

„Postoji spoljno jezgro koje se topi i hladi. Dok se hladi, Mjesec se smanjuje, unutrašnji se volumen mijenja i kora se mora prilagoditi toj promjeni“, objasnio je Voters.

Budući da je površina Mjeseca krhka, ovo povlačenje izaziva “puke”, kako ih nazivaju geolozi.

„Mjesec se smatra geološki mrtvim objektom na kojem se ništa nije dogodilo milijardama godina, ali to je daleko od istine. Ove pukotine su vrlo mlade i nešto se na Mjesecu konstantno događa. Odatle i nova klizišta“, istakao je Voters.

Najveći problem su potresi. Najjači zabilježen zemljotres imao je jačinu ekvivalentnu magnitudi 5.0. Na Zemlji bi se to smatralo umjerenim, ali manja gravitacija Mjeseca čini ga jačim. Zbog izostanka gravitacije, čak i malo podrhtavanje tla srušilo bi čovjeka na zemlju.

Ti potresi mogli bi zaista biti problem za buduće misije s ljudskim posadama, rekao je Josio Nakamura, profesor emeritus geofizike na Univerzitetu u Teksasu u Ostinu, član grupe istraživača koji su prvi pogledali podatke prikupljene sa seizmičkih stanica Apolo.

Međutim, Nakamura, koji nije bio uključen u studiju, se ne slaže oko uzroka potresa i kaže da podaci Apola pokazuju da fenomeni nastaju desetinama kilometara ispod površine.

Bez obzira na uzrok, potencijalna opasnost koju potresi na Mjesecu predstavljaju astronautima, biće ograničena činjenicom da će bar, u bliskoj budućnosti, ljudi biti na Mjesecu kratko vrijeme, najviše nekoliko dana, smatra Alenu Haskeru, istraživač i profesor geofizike na Kalifornijskom institutu za tehnologiju, koji takođe nije bio uključen u studiju.

 

Izvor:RTCG

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top2

22.02.2024. u 08:01h

Titogradske vijesti, top2

22.02.2024. u 07:58h

Titogradske vijesti, top2

22.02.2024. u 07:38h

Skip to content