Konjević: Nema veće barijere za biznis ako Vlada ne razumije zahtjeve privrede, ni većih zarada bez povećanja produktivnosti

Radio Titograd

24.01.2024, 07:50h

6 min

Foto:CDM

 

U interesu svake Vlade je da unaprijedi saradnju sa poslodavcima. Nema veće barijere za biznis ako Vlada ne razumije zahtjeve privrede, a ni povećanja zarada bez povećanja produktivnosti, kazao je u razgovoru za CdM generalni sekretar Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) Raško Konjević. On poručuje da će CUP i njegovi članovi biti partner na svim temama koje budu značile unapređenje poslovnog ambijenta i kreiranja efikasne ekonomske politike. Konjević naglašava da se CUP formirao sa ciljem da doprinese boljem poslovnom ambijentu.

CdM: Koliko Vlada sarađuje sa privredom u kreiranju zakonskih rješenja i ukupno ekonomske politike?

Konjević: U interesu svake Vlade je da unaprijedi saradnju sa poslodavcima. Ne zaboravimo oni su ti koji stvaraju novu vrijednost, najvećim dijelom pune budžet, stvaraju uslove za realizaciju javnih politika. Preko 2/3 ukupno zaposlenih radi u privredi. Poslodavci stalno kreiraju nova radna mjesta. Nažalost, imaju problem u strukturi radne snage na tržištu.

Vlada je vrlo ambiciozno u vrh svoje agende postavila ekonomske teme. Njihova realizacija u mnogo čemu zavisi od saradnje sa privredom. Teško da do tih rezultata može doći ako ne bude razumjela i saslušala probleme privrednika i kako oni vide stvari koje se mogu unaprijediti… Kako stvoriti uslove za bolji poslovni ambijnet koji bi podstakao ekonomiju.

CUP i njegovi članovi će biti partner na svim temama koje budu značile unapređenje poslovnog ambijenta i kreiranja efikasne ekonomske politike. Takođe, posebno naglašavamo potrebu izgradnje novih pristupa u socijalnom dijalogu kao temeljnom odnosu Vlade, sindikata i poslodavaca. Članovi CUP-a u određenom smislu kreiraju preko 60 odsto BDP-a. Bilo bi logično i za Vladu korisno da kroz saradnju kreira ambijent koji bi omogućio bolje uslove i rezultate time i više poreskih prihoda…

Vlada dominantno kreira okvir, pravila igre, predlaže zakone koji utiču na poslovni ambijent i privredu. Efikasnost administracije je izuzetno važna. Mislimo da se može dodatno raditi i na unapređenju poreskog ambijenta. Članovi CUP redovno izmiruju poreske obaveze i posebno ih interesuje da ambijent bude konkurentan, a da država svojim programima i djelovanjem smanjuje sivu ekonomiju jer time podstiče zdravu konkurenciju.

CdM: Kako privreda gleda na Program Evropa sad 2 i može li se realizovati?

Konjević: Podsjetiću da su poslodavci i Vlada imali dobru saradnju prilikom realizacije programa Evropa sad 1. Pozdravili su poreska rasterećenja po osnovu rada. To je bio njihov dugotrajni zahtjev. Naglašavali su da će to pozitivno uticati na sivu ekonomiju na tržištu rada i to se desilo. Došlo je do „legalizacije“ mnogih radnih mjesta i rasta zaposlenosti i povećanih prihoda po tom osnovu. To je bila fiskalna reforma, gdje se država „odrekla“ dijela prihoda od doprinosa za zdravstvo koji je usmjeren na zarade zaposlenih.

Vlada je najavila paket reformi nakon prvog kvartala koje bi bile dio Fiskalne strategije, jednog od ključnih dokumenata Vlade u njenom mandatu. Sačekajmo da vidimo šta će te reforme podrazumijevati. Svakako dalja fiskalna reforma, sada na uštrb Fonda PIO bila bi vrlo izazovna jer bi tražila ukupnu reformu penzionog sistema što je vrlo zahtjevan proces koji traži i vrijeme. Najava snažnog investicionog ciklusa je poželjna, posebno nakon pada SDI u prošloj godini. Ali za svaku ozbiljnu analizu potrebno je znati mjere i poteze, zato je potrebno sačekati paket mjera koji je najavljen na proljeće.

Evropa sad 2 se može komentarisati kada se vide fiskalne i druge reforme koje su najavljene. Ako u dijalogu sa privredom te reforme budu dio novog, boljeg ambijenta, vjerujem da će poslodavci imati blagonaklon odnos prema svim mjerama koje znače bolje uslove za biznis i bolji poslovni ambijent.

Cilj poslodavaca je i izgradnja boljih društvenih uslova, ali oni mogu razgovarati o povećanju zarada samo ako imamo veću produktivnost i poslovni rezulatat koji to može da podnese. U protivnom to bi ugrozilo i njihovo poslovanje, a time i prihodnu stranu budžeta.

CdM: Kakav je odnos Vlade prema Crnogorskom udruženju poslodavaca CUP?

Konjević: Uspostavili smo saradnju, imali vrlo korisne sastanke i dogovore sa ministarkom Naidom Nišić. Očekujemo, kako je i najavio premijer Milojko Spajić, da se mijenja legislativa koja čini pravni okvir za djelovanje poslodavačkih organizacija. Saglasni sa njim da će više takvih udruženja podstaći konkurenciju i bolji rad pa time osnažiti i socijalni dijalog i dati mu mnogo veći legitimitet i snagu.

Takođe, potpredsjednik Vlade Nik Djeljošaj se saglasio sa našim stavovima da Vlada mora na polju ekonomskih politika i poslovnog ambijenta poslodavce doživljavati kao partnera. To je više puta i javno ponovio tako da pozdravljamo takav pristup. Dijalogom i saradnjom mogu se stvoriti bolji uslovi i podstaći novi ekonomski zamah. To je i u interesu Vlade i privrede, a na kraju građani će od toga takođe osjetiti benefite.

CdM: Dokle je CUP stigao u dokazivanju reprezentativnosti i kada očekujete da ćete postati dio Socijalnog savjeta?

Konjević: CUP već danas ispunjava ključne uslove. Naši članovi imaju promet preko tri milijarde eura, utiču na kreiranje skoro 60 odsto BDP-a, zapošljavaju više desetina hiljada radnika. Ali trenutno imamo legislativu koju je potrebno mijenjati, usaglasiti sa evropskom praksom i iskustvima. Ona je donešena prije 18 godina!!! Djeluje nevjerovatno ali je tako. Od tada je Zakon o radu mijenjan tri puta a nijednom nijesu za ovaj segment donošena nova rješenja. To je nedopustivo i samo pokazuje koliko u ovom dijelu zaostajemo za standardima EU.

CUP samo želi fer i evropske standarde, da se afirmiše pluralizam u poslodavačkom udruživanju. Ne tražimo nikakve povlašćene pozicije. Naprotiv. Snaga, rezultati i uspjeh naših članova je naša ključna prednost. Treba afirmisati konkurenciju među udruženjima. Tako će i saradnja sjutra biti bolja.

Razgovarali smo sa ministarkom Nišić i dogovorili da planiranim izmjenama Zakona o radu budu uvažene sve pozitivne inicijative kako bi se usvojili evropski standardi u dijelu uslova dostizanja reprezentativnosti poslodavačkih udruženja i njene periodične kontrole. I mi se radujemo tim promjenama.

Sloboda organizovanja, afirmacija pluralizma i periodično preispitivanje reprezentativnosti su ključni standardi u ovoj oblasti u svim evropskim državama. Samo pogledajte kako su to kolege u Hrvatskoj zakonski lijepo uredili i ostavili poslodavcima da se kroz konkurenciju nameću idejama, radom i kvalitetom.

Raško Konjević
Raško Konjević

CdM: U javnom sektoru su povećane plate, a najavljuju se štrajkova i zahtjevi za veće plate u školstvu, zdravstvu, upravi i pravosuđu. Da li to ujedno stvara pritisak i na privatni sektor?

Konjević: U ekonomiji je važno da poštujete ključne principe. Nema povećanja zarada bez povećanja produktivnosti. Ako zarade u javnom sektoru rastu van realnih osnova i kao dio populističke politike one svakako stvaraju veliki pritisak na privatni sektor koji nema luksuz da se tako ponaša. On može da “dijeli” onoliko koliko zaradi na tržištu. Ne može se zaduživati dugoročno da bi povećavao plate mimo ekonomskog rezona jer će takvo ponašanje uništiti kompanije.

Bez privatnog sektora nema ključnih prihoda u budžetu i onda će vam se takva politika vratiti kao bumerang. Sa druge strane ako stvaramo bolji poslovni ambijent u kome privreda ima prostor i podsticaj za razvoj to će blagotvorno djelovati i na položaj zaposlenih i na javne finansije. Država mora u ovom segmentu voditi opreznu politiku jer posljedice mogu biti teške i dugotrajne.

CdM: Više analiza ukazuje da je prethodne godine budžet punjen potrošnjom velikog broja stranaca. Smatrate li da je budžet za 2024. realno postavljen?

Konjević: Danas mnogi prihodi budžeta su “iskrivljeni” kako zbog inflacije tako i velikog privremenog priliva stranaca sa izraženijom kupovnom snagom. Zato je bio izazov planiranje prihoda za ovu godinu imajući u vidu ipak jednu “vanrednu” situaciju sa velikim brojem stranaca koji su privremeno u Crnoj Gori a objektivno su snažno uticali na poreske prihode.

Zbog toga se troškovi moraju planirati opreznije, uvažavajući ove okolnosti. Jer u protivnom u negativnom scenariju javne finansije mogu biti u ogromnom izazovu. To su i preporuke međunarodnih finansijskih institucija. Budžet je plan, projekcija, tako da ćemo nakon prvog kvartala imati jasniju sliku. Tada bi se neke konkretnije ocjene mogle dati.

CdM: Kakav je po Vašem mišljenju poslovni ambijent za razvoj biznisa u Crnoj Gori i šta na tom polju treba unaprijediti?

Konjević: CUP se formirao sa ciljem da doprinese boljem poslovnom ambijentu. Urađeno je dosta na ovom planu, ali nesporno je da ima još mnogo prostora da kreiramo uslove poslovanja koji će biti stimulativni za poslodavce da dalje investiraju i razvijaju biznis. Preko 2/3 zaposlenih u privredi je u malom i srednjem biznisu. To svaka Vlada mora imati u vidu.

Zato svaka promjena definisanih politika mora biti odmjerena, plod dijaloga sa privredom i sa jasno definisanim procjenama. Vlada mora sa posebnom pažnjom da čuje ocjene onih koji su “sidro” crnogorske ekonomije. Zato je svaka poruka privrede važna. Veći porezi ne znače, uvijek, više prihoda u budžetu.

Nema veće barijere za biznis ako Vlada ne razumije zahtjeve privrede. CUP želi da afirmiše upravo partnerstvo i dijalog poslodavaca i Vlade. Prihodna strana budžeta je “djelo” privrede i zato ona s pravom mora imati mogućnost da utiče na ekonomsku politiku i poslovni ambijent.

Nema uspješne ekonomije ukoliko donosioci odluka u poslodavcima ne prepoznaju ključnog partnera. Članovi CUP-a su ključni poreski kontributori i njihovi ključni zahtjevi su veoma jednostavni – dijalog oko pitanja ekonomske politike i poslovnog ambijenta, socijalni dijalog na novim osnovama. Ako imamo saglasje oko toga biće više investicija, nove zaposlenosti…. Znači definišimo zajedno “pravila igre”…. Ako su ta pravila fer i posvećena privredi ona će to državi vratiti izdašnijim poreskim iznosima…

Aleksandra Obradović

 

Izvor:CDM

Podijeli na:

Video hit dana,

22:53h

Titogradske vijesti, top2

24.02.2024. u 22:22h

Titogradske vijesti, top2

24.02.2024. u 19:32h

Titogradske vijesti, top1

24.02.2024. u 19:25h

Skip to content