Foto:PA
Atlantski savez Crne Gore organizovao je okrugli sto na temu dvojnog državljanstva pod nazivom „Dvojno državljanstvo – Put do nacionalnog i političkog inžinjeringa?“.
Izvršna direktorka Atlantskog saveza Azra Kastratović otvorila je okrugli sto istakavši da je tema dvojnog državljanstava od suštinske važnosti za Crnu Goru.
„Eventualno usvajanje ovog zakona može uticati na politički, demografski bezbjednosni, ali i kulturni aspekt. Ova pitanja zadiru u samu srž nacionalnog bića i oštro polarizuju crnogorsko društvo“, naglasila je Kastratović.
Radulović: Promjene Zakona o državljanstvu mogu uticati na političku stabilnost
Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović je rekao kako je pitanje dvojnog državljanstva iz javno pravnih karaktera kompleksno.
„Vodeći pravni stručnjaci smatraju da je državljanstvo element suverenosti države“, naveo je Radulović.
Dodaje kako dvojno državljanstvo pokreće brojna pitanja – od zapošljavanja u javnoj upravi do služenja vojnog roka.
„Uvođenje dvojnog državljanstva mora se sagledati sa više aspekata. Posebno sa ustavnog, a u skladu sa ustavnim odredbama i mogućom promjenom Ustava“, podvukao je Radulović te istakao kako najavljene promjene zakona mogu uticati na političku stabilnost u državi.
Bugarin: Glavna prepreka nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke
„Terminološki se ne slažem sa narativnom koji ova tema dobija i javnom prostoru“, rekao je ekspert za imigraciono pravo Bojan Bugarin.
Ističe kako Zakon jasno precizira kako se dobija državljanstvo.
„Jedino validno rješenje za uvođenje dvojnog državljanstva bilo bi potpisivanje sporazuma sa drugim državama. Crna Gora je sa već oko 2008. godine radila na takvom sporazumu, a glavna prepreka je bila nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke sa nama“, podsjetio je Bugarin.
To je, kaže, jedini sistemski pristup koji bi bio moguć.
Crna Gora od 2006. odobrila državljanstava skoro koliko i Poljska, duplo više od Slovenije
„Česti smo svjedoci da politički akteri ističu da je politika Crne Gore oko državljanstva restriktivna i rigidna. Ne slažem se sa tim. Od 2006. do danas Crna Gora je odobrila oko 36 hiljada državljanstava“, napominje Bugarin.
Kaže kao je najbolji primjer Herceg Novi gdje je taj broj najveći.
„Poljska je odobrila 44 hiljade za 20 godina. Slovenija 17.500. Apsolutno je jasno da je taj narativ pogrešan“, rekao je Bugarin.
Postoji opasnost da crnogorski narod postane manjina, to je nekima možda i cilj
Dodaje kako postoje lica koja žive u Crnoj Gori a još nijesu regulisala državljanstvo.
„Njih je nekoliko hiljada po mojoj procjeni, ali zbog njih se ne mora sistemski mijenjati zakon. Politika državljanstva, ukoliko nije dobro strateški promišljena i ako se prilagođava trenutnom društveno političkim kretanjima, može dovesti do opasnosti da crnogorski narod za 15, 20 godina postane manjina što je pojedinim političkom strukturama možda i cilj“, rekao je Bugarin.
Kaže kako nije poznato ni kojem će se modelu pribjeći – kroz sporazum ili promjenom zakonskih akata.
Svaki značajniji upliv novih državljana odrazio bi se na birački spisak
„Čujemo brojne ideje koje nijesu u skladu sa zakonima, kao da tim ljudima ne treba dozvoliti da prijave prebivalište ili 20 godina im ne dozvoliti da glasaju, što su nonsensi. Svaki značajniji upliv novih državljana bi se odrazio na birački spisak koji već nije sređen. Svaka promjena po ovom pitanju mora biti rezultat širokog političkog konsenzusa i podržan od strane stranih partnera“, rekao je Bugarin.
Dimitrijević: SNS izbore u Beogradu dobio zloupotrebom uvezenih birača
Pavle Dimitrijević iz Tink tenka Crta iz Srbije je kazao da je analiza te organizacije pokazala da, bez obzira na propise, ukoliko država ne nađe načina sastane na kraj zloupotrebi procedura rezultat će biti nekontrolisana migracija birača što će, kako je istakao, znatno uticati na izbornu volju građana.
„24 – 39 hiljada uvezenih birača je uticalo da Srpska napredna stranka dobije na izborima u Beogradu“, naveo je Dimitrijević.
Ti podaci dobijeni su, kaže, na osnovu različitih metoda forenzike.
„Najviše manipulacija bilo sa prebivalištem i dolaskom birača iz Republike Srpske. Samo u Opštini Voždovac je na istoj adresi bilo prijavljeno više desetina birača“, rekao je Dimitrijević.
Dodaje da je dosta birača imalo prebivalište na nepostojećim adresama – pumpama, marketima i slično.
„Ovakve zloupotrebe su teške za procesuiranje jer su ti birači zloupotrijebljeni“, rekao je Dimitrijević.
Đukanović: Dvojno državljanstvo platforma za dominaciju prosrpskih partija u Crnoj Gori
Politikološkinja Nikoleta Đukanović je kazala kako vjeruje da će izmjene Zakona o državljanstvu biti donešene „preko noći“ bez konsultacija sa stručnom i naučnom javnošću. Ističe kako se radi o prijetnji pravnom poretku, bezbjednosti i suverenitetu države.
„To je platforma za dominaciju prosrpskih partija u Crnoj Gori“, naglasila je Đukanović.
Napominje kako je potrebna izmjena izbornog zakonodavstva koja, kaže, nikako da se desi.
„Nijesmo u stanju da riješimo manjkavosti sistema, a ne da upravljamo mogućim zloupotrebama“, kazala je Đukanović.
Premijer maliciozan, izmjene dio koordinisane akcije protiv suverenosti države
Kaže kako je izmjena Zakona o državljanstvu „misija srpske politike i njenih eksponenata u Crnoj Gori“.
„Inicijatori obećali dijalog, ali im ta vrsta dijaloga inače nije svojstvena“, podsjeća Đukanović.
Smatra kako je riječ o „smišljenim i koordinisanim akcijama koje su uperene prema upitnosti zadržavanja suverenosti države uz jednu izrazitu bahatost“.
„Ovo podržavaju partije koje podržavaju Vladu i naravno premijer koji kaže vrlo maliciozno da se lako odričemo naše djece jer njegovi dijete nema državljanstvo“, naglasila je Đukanović te dodala kako je mišljenja da je riječ o zadovoljavanju političkih interesa.
„Što radi EU? Kaže da svaka država može urediti državljanstvo kako želi, ali da mora da vodi računa o bezbjednosti regiona i same EU. Prosrpske partije računaju da će im to donijeti veliki broj glasova i zato oni kao ključni cilj ove Vlade vide izmjene Zakona o državljanstvu“, kazala je Đukanović.
Kentera: Dvojno državljanstvo daje mogućnost vanjskih uticaja u unutrašnjim poslovima Crne Gore
Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera je istakao kako svi treba da shvate da se radi o zaštiti državnih interesa.
„Dvojno državljanstvo daje mogućnost vanjskih uticaja u unutrašnjim poslovima Crne Gore. Neke države preko saveznika na Balkanu mogu ojačati svoj uticaj u Crnoj Gori. Takvi građani u bezbjednosnim institucijama mogu dijeliti osjetljiva podatke bitne za nacionalnu bezbjednost“, rekao je Kentera te dodao kako postoji rizik od infiltracije stranih agenata u institucije sistema.
„Bitni su i socijalna i politička stabilnost. Svako produbljivanje podjela bi vodilo u haos i političke manipulacije a dvojno državljanstvo bi dovelo do toga“, naglasio je Kentera.
Najvažnije pitanje je kojoj će državi biti lojalni građani sa dvojnim državljanstvom
Napominje da je Crna Gora članica NATO i kandidat za EU te da bi uvođenje dvojnog državljanstva moglo uticati na primjenu vanjske politike.
„Povećava se i rizik od hibridnih napada, jačanje širenja dezinformacija, političke pritiske. Građani sa dvojnim državljanstvom mogu se suočiti sa pravnom nesigurnošću, posebno kada je riječ o služenju vojnog roka“, naveo je Kentera.
Najvažnije pitanje je, kaže, lojalnost – kojoj državi će ti građani biti lojalni ako dođe do tenzija i sukoba.
„Može uticati i na ekonomsku stabilnost jer ti građani koriste sve sistemske resurse. U konačnom, može dovesti do slabljenja nacionalnog identiteta kod mladih generacija“, istakao je Kentera i dodao kako EU može potpuno drugačije gledati na Crnu Goru.
„Može posumnjati da Crna Gora dijeli sve podatke sa državama koje nijesu članice NATO i EU“, upozorio je Kentera.
Izvor:Portal Analitika
