Foto: Vlada Crne Gore
Premijer Milojko Spajić je najavio da će Vlada predložiti izmjene i dopune Krivičnog zakonika i Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma kako bi spriječila da se Crna Gora nađe na sivoj listi Radne grupe za finansijsku akciju (FATF/Financial Action Task Force) i stalnog monitoring tijela Savjeta Evrope MONEYVAL.
A kako je Crna Gora uopšte dospjela u ovu situaciju, ko je zakazao ili nije radio svoj podai i kakvu štetu bi država nogla imati ukoliko se nađe na ovoj listi?
Ekonomska analitičarka Mila Kasalica u razgovoru za CdM poručuje da su 42. i 43. Vlada Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića praktikovale glumljenje rada usvajanjem zaključaka, koji u većini nisu imali nikakvu upotrebnu vrijednost osim da narušavaju regulatorni okvir zemlje.
“To je potom za ozbiljne procese oko sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kao i finansiranja nelegalnog naoružanja, generisalo rizike, koji su se mogli naslutiti ali se nisu htjeli vidjeti, a tek ne analizirati i postupati prema agendi SE/ EU-a. Stoga, dobra je institucionalna namjera premijera Spajića da se ubrza proces predlaganja izmjene i dopune tri zakona, mada se ne može zaboraviti njegovo smandrljavanje tobož-odredbi o nelegalno-stečenoj imovini u normama o poreskoj administraciji (s kraja 2021. godine). Ishitrenost je onomad porodila neprimjenjivu formu, koja ni tad nije zamazala oči međunarodnim partnerima”, kaže Kasalica.
Premijer odgovorniji od ministara
Prema njenim riječima, premijer Spajić je upoznao javnost sa eventualnim nalazima izvještaja, koji dok se ne usaglasi (FATF-MONEYVAL i CRNE GORE) ne bi trebalo da je predmet javnog razmatranja.
“I tako nesmotreno, predsjednik 44. Vlade Crne Gore je iskazao značajniji stepen odgovornosti od potpredsjednika i ministra, koji crnogorsku javnost nisu udostojili ni prisustvom press-u u vezi neupitnih nadležnosti, koje se moraju unaprijediti još od 2019., a posebno od decembra 2021. kad se nakon usvajanja Zakona o unutrašnjim poslovima, pripremio nacrt Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kao i slabašni predlog prateće AML-FT-strategije do 2025.”, navodi sagovornica CdM-a.
Kako dodaje, “siva lista“ FATF-a, uporediva sa sličnim mehanizmom EU, nije najtragičniji scenario, ukoliko se državna uprava prihvati posla (MUP; pravda, finansije, resorne uprave, mnogi esnafi: advokati, notari, procjenjivači, računovođe, revizori, forenzičari…) i odradi potrebne pripreme, usvajanja i potom najvažnije, dosljednu nesalomivu primjenu propisa.
Šta je neumanjeni rizik?
“Na naplatu je strateški-očekivano stigla vonjajuća dara, koja je poklopila mjeru. Vlada Crne Gore, da se ozbiljno bavi svojim poslom, trebala je predvidjeti da je četrdeseto-mjesečna nepravilna “industrija usvajanja zaključaka bez analitičnosti“ stigla do svojih institucionalnih i sistemskih izdahnuća. Ukoliko je FATF-MONEYVAL-misija već okončana, malo je nade da će se promijeniti preporuke koje navodno ukazuju na uvođenje Crne Gore u društvo Hrvatske, Bugarske, Turske, a što se realno nije trebalo desiti. Kao i da se ne zanemari sljedeće: premijer neće naći kanabe za molitvenik ni kod jednog od nekvaltetnih diplomata, pošto je može-biti-fatfa-“siva lista“ direktna posljedica petogodišnjeg komesarsko-ambasadorskog unižavanja saradnje sa Crnom Gorom zbog neodrživih agendi “otvorenih balkančića””, ističe ekonomska analitičarka.
Sačuvati Centralnu banku
Napominje šta je važan zadatak u vezi FATF-agende.
“To je da se sačuva Centralna banka Crne Gore, koja će potom resornom ministarstvu i nadležnim institucijama biti pravilna podrška kako unaprijediti ukupni proces, pošto su od 2019. tamo podignuti komparativni kapaciteti. Nedavni predlozi, koji stižu pred poslanike/ce uz inkorporiranu nedostojnost i ružnoću, mogu okončati u ubijanju crnogorske ekonomije. Tome ni jedan javni djelatnik u Crnoj Gori iz ucjenjivačkog-straha ne smije da bude “podržavalac/teljka“”, kaže ona.
Na kraju, Kasalica je jasna – Crna Gora nema težak zadatak, ako stvarno krene da se radi neophodni zakašnjeli posao.
“U pitanju je odgovoran pristup zadacima pridruživanja EU: konačno će nas ocjenjivati po rezultatima koji su izmjerljivo korisni zajednici i razvoju, dok paralelno trebaju da se jačaju transparentne uvezanosti za ukupno finansijsko okruženje transakcija, ugovora, poslovne i državne-institucionalne saradnje. Ukoliko prepoznamo rizike, i batalimo politiku “quid pro quo“ (princip “malo ja tebi, malo ti meni“), to će u ovom trenutku biti kvalitetan kratkoročni indikator pred februarsko odlučivanje ključnog tijela Savjeta Evrope za ovako važne javne aktivnosti”, naglašava.
Upozorenje
Ako ovo izostane, upozorava Kasalica, a ima indikatora da je, kako kaže, tekući sastav poslanika/ca Skupštine Crne Gore interesno-fokusiran na bijedne trgovine uz svakojake zakulisanosti, “siva lista“ FATF-a je najmanji problem crnogorskog ekonomskog i društvenog razvoja.
“Tad nam nelegalnim kafanskim obećanjima, u neodrživim rehabilitacijama zbog cg-informerskih-naslova, navodno stižu oni koji su nas i 2018/19 uveli u uporedive rizike. Tada je upornim reformskim radom institucija, uz diskreciju potrebnu ovim poslovima, jedva stabilizovan ukupan sistem a da to javno nije ispraćeno sa potrebnom podrškom. Premijer ovome mora da služi, diskretnosti golemog nezahvalnog rada kojim se razvija crnogorska ekonomija i finansijska infrastruktura, u saradnji sa ukupnim razvojnim svijetom. Sve ostalo je s*upidno xteranje”, zaključila je Kasalica u razgovoru za CdM.
Stavljanjem države na sivu listu moglo bi doći do opadanja njenog kreditnog rejtinga, kao usporavanja u realizaciji inostranih investicija koje dolaze sa prostora država koje u potpunosti poštuju pravila u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
Kako je najavljeno, naredna plenarna sjednica MONEYVAL-a biće održana od 11. od 15. decembra u Strazburu i tada će se odlučiti o statusu Crne Gore.
Miraš Dušević
Izvor:CDM
