Kamerama i dronovima protiv ribokradica

Dva dana nakon što je širom Skadarskog jezera postavljeno na desetine kamera za nadzor živog svijeta prvi snimci ulovili su – krivolovce u tranzitu, naoružane lampama, plinskim bocama, pretvaračima napona i akumulatorima koji danonoćno „operišu“ u potrazi za lako dostupnim i ranjivim plijenom -jatama riba koje se zbog mrijesta s proljeća grupišu u jezerskim plićacima.

Snimci će biti dostavljeni policiji i tužilaštvu, najavljeno je iz Agencije za zaštitu životne sredine čija je uprava u saradnji sa volonterima i ekološkim aktivistima obezbijedila 138 kamera, pet dronova sa pilotima i jedan termovizijski dron za noćno osmatranje. Oprema, čiji je veliki dio već montiran ili je montaža u proceduri, biće ustupljena NP Skadarsko jezero za monitoring biodiverziteta i ilegalnih aktivnosti tokom ovog proljeća.

NA UVID ISTRAŽNIM ORGANIMA

Kako je Pobjedi potvrdio Bojan Bašanović iz Agencije za zaštitu životne sredine, video nadzor i zapisi sa kamera biće od pomoći službi nadzora u parku, policiji i tužilaštvu, odnosno svim institucijama koje su nadležne da isprate nelegalne aktivnosti krivolovaca i procesuiraju ih.

Prema njegovim riječima, oprema će pomoći i da se isprate ustaljene rute krivolovaca.

On je potvrdio da je većina kamera opremljena karticama i lokatorima, adaptirana za noćno snimanje, tako da će u istom momentu snimak biti poslat Službi zaštite NP Skadarsko jezero i Agenciji, pa će pokušaji uklanjanja biti evidentirani, a počinioci predati nadležnim organima.

– Inicijalna namjena postavljanja kamera bila je da se notira brojno stanje vidri u kanalima i prikupe snimci gniježđenja značajnih vrsta ptica. Prvi zapisi evidentirali su one koji devastiraju jezero i ekosistem, tako da će olakšati da se takvom ponašanju stane na kraj – naveo je Bašanović.

On je podsjetio da će, osim ove vrste kontrola, Agencija uz podršku međunarodnih partnera i nevladinog sektora doprinijeti i nadgledanju devastacije rječnih korita, kao i drugih vrsta nelegalnog ponašanja i uništavanja resursa duž naše obale.

MRIJEST IM OLAKŠAVA ZLOČIN

Ribolovni zabran, odnosno lovostaj počeo je 15. marta i traje do 15. maja na sve vrste riba, osim jegulje. Zabran se podrazumijeva za privredni ribolov, a krivolov nedozvoljenim sredstvima je višegodišnji problem koji riblji fond, izložen velikom pritisku, dodatno dovodi u pitanje.

Tokom proljeća, šaranske vrste riba, prvenstveno krap koji je ciljna vrsta krivolovaca, zalazi u plitke djelove jezera gdje je toplija voda, pogodna za polaganje ikre.

Zbog toga je ranije lov lampama i ostima bila jedna od ključnih nelegalnih disciplina, a vremenom je ustupila mjesto krivolovu uz pomoć tzv. agregata, odnosno pretvarača napona. Krivolovci su alate usavršili do te mjere da su gotovo nečujni a sondama pretražuju i dublje slojeve vode, nerijetko i usred dana.

Ulovljena riba se ilegalno distribuira u blizini tržnica, ili „ispod ruke“, na parkinzima gdje preprodavci nudi ispod glasa frešku jezersku ribu.

Osim što ubijaju ribu koja je spremna za mrijest, kolateralna šteta krivolova strujom postaje gomila sitne ili nedorasle ribe, tako da je šteta koja se godinama svakodnevno pričinjava, nemjerljiva.

Uz to, krivolov se razvio kao disciplina koja uigranim ekipama služi kao biznis, a ne izvor pukog preživljavanja, jer se krijumčari, prodaje restoranima, ili čak i izvozi. Takav sistem izlova ribe ugrožava i regularne privredne ribolovce koji uredno plaćaju dozvole, ali nijesu spremni da se konfrontiraju sa bandama krivolovaca koji ne prezaju ni da brzim čamcima jurišaju na lovočuvarsku službu, što se dogodilo na jezeru krajem prošlog mjeseca.

STROGE KAZNE JEDINI LIJEK

Javašluku na vodi doprinijela je i blaga kaznena politika, preinačavanje krivičnih djela u prekršaje, što rezultira time da se krivolovcima isplati da ponovo izlaze na vodu. Rezon je da će i ako „padnu“, prekršajnu kaznu od 500 eura višestruko isplatiti u sljedećem izlasku na šta je nedavno ukazala i generalna direktorica Direktorata za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede Katarina Burzanović.

Nedavna akcija NP Skadarsko jezero u koordinaciji sa policijom i civilnim sektorom u reonu Godinja prvog dana zabrana rezultirala je hapšenjem i procesuiranjem jedne osobe kod koje je zaplijenjena ubijena riba, oprema za krivolov, čamac, penta…

Kako je ranije Pobjedi potvrđeno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, protiv osumnjičenog je podnijeta krivična prijava zbog krivičnog djela nelegalni ribolov.

Iz Nacionalnih parkova ranije su apelovali na građane da prijave nepravilnosti koje primijete u parku na broj 067 000-825, a vanpijačnu i nelegalnu prodaju ribe Komunalnoj policiji na broj 067 002 005.

Organizuju i monitoring krupne divljači

Iz Agencije za zaštitu životne sredine juče je saopšteno da nastavljaju i sa monitoringom divljači na teritoriji države, a u sklopu toga je postavljeno desetine kamera u crnogorskim šumama čiji je cilj da mapiraju areale određenih vrsta.

– Kao poseban dio programa je i postavljanje nekoliko kamera na granici sa Kosovom, kako bismo pokušali da utvrdimo prisustvo balkanskog risa kod nas – naveli su iz agencije.

Pozvali su na saradnju i lokalno stanovništvo.

– Sve zainteresovane pozivamo na saradnju na način što nam imejlom javite odakle ste, mi procijenimo da li je vaše područje „egzotično“ za monitoring, naši eksperti dođu postave kamere, a vi se brinete o njima – održavate ih i mijenjate baterije u slučaju da je to potrebno – naveli su iz Agencije.

Za ribolov strujom u zabranu prijeti kazna do tri godine zatvora

Prema slovu Krivičnog zakonika Crne Gore, nezakonit ribolov sankcionisan je članom 326 kojim se, zavisno od težine krivičnog djela, propisuje kaznu i do tri godine zatvora.

Najniža kazna, novčana ili zatvorom do šest mjeseci predviđena je za krivolovca koji lovi ribu ili druge vodene životinje za vrijeme lovostaja ili u vodama u kojima je lov zabranjen.

Stavom drugim istog člana zakona predviđa do tri godine zatvora za onog koji lovi ribu ili druge vodene životinje eksplozivom, električnom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili na način štetan za razmnožavanje, ili kojim se te životinje masovno uništavaju. To je slučaj u krivolovu upotrebom pretvarača, ili, kako se to naziva u žargonu, „agregata“ za struju.

Kazna do tri godine zatvora zaprijećena je onome ko lovi ribu ili druge vodene životinje veće biološke vrijednosti, ili u većoj količini, odnosno ako uništi veću količinu riba ili drugih vodenih životinja.

U svakoj varijanti, predviđeno je oduzimanje ulova i sredstva za ribolov.