Foto:CDT
Predstojeća izborna reforma prilika je i za temeljno preispitivanje i unapređenje sistema
krivičnopravne zaštite izbornih prava, zbog čega je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) sa
partnerima na samom početku procesa uputio preporuku da se djelokrug Odbora za
sveobuhvatnu izbornu reformu proširi tako da obuhvati i Krivični zakonik Crne Gore u dijelu
krivičnih djela protiv izbornih prava.
Imajući u vidu lošu praksu u kojoj su ozbiljne povrede izbornih prava i pravila povezanih s
izborima u prošlosti ostajala nekažnjena ili neadekvatno kažnjena, smatramo da propisivanje
prekršajnih sankcija neće biti dovoljno, te da će za sveobuhvatnu reformu izbornog
zakonodavstva za promjene biti potrebna i intervencija u krivičnom zakonodavstvu.
Zaštita izbornih prava presudna je za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju
demokratskih izbora. Stoga, ne samo da moraju postojati mehanizmi za efikasne pravne ljekove
za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za
sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa. Međutim, mora se voditi računa
da se ne stvori sistem u kojem se protiv protivnika procesuiraju politički motivisane i
neosnovane optužbe. Nadalje, sve sankcije i kazne treba da budu srazmjerne postupku koji je
rezultirao povredom.
Ovo su najvažniji zaključci analize “Krivičnopravna zaštita izbornih prava”, autora Krsta
Pejovića, koju je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pripremio i uputio Odboru za
sveobuhvatnu izbornu reformu sa ciljem da stavi u fokus koncept izborne pravde, koji je jedna
od ključnih dimenzija vladavine prava u demokratijama.
Pitanje zaštite biračkog prava tretirali smo kroz dvije publikacije. U prvoj (“Pravna zaštita
izbornih prava”) je naš fokus bio na samom izbornom postupku i pitanjima koja su u najtješnjoj
vezi sa ostvarivanjem prava u tom procesu, dok je u ovoj publikaciji posebna pažnja posvećena
krivičnopravnoj zaštiti.
Relevantna istraživanja javnog mnjenja u Crnoj Gori u kontinuitetu pokazuju da veliki broj
građana ne percipira izborne procese kao poštene i demokratske, i nema sumnje da je na
ovakve stavove uticao i niz skandala vezanih za izborne procese, koje su razotkrili istraživači i
mediji, a koji nijesu ishodovali adekvatnim pravosudnim epilogom i osjećajem da je zadovoljena
pravda.
Na osnovu analize domaćeg i međunarodnog zakonodavnog okvira, preporuke za poboljšanje
krivičnog zakonodavstva uključuju: prenos krivičnog djela iz člana 115 ZIOP-a u KZ kako bi se
konsolidovalo krivično pravo iz oblasti izbornog prava; pooštravanje kaznene politike
eliminacijom novčanih kazni za krivična djela protiv izbornih prava; uvođenje odgovornosti za
pokušaje krivičnih djela protiv izbornih prava; razmatranje suspenzije pasivnog biračkog prava
za lica osuđena za djela protiv izbornih prava; potencijalno uvođenje novih krivičnih djela poput
davanja i primanja mita u vezi sa glasanjem, te podmićivanja poslanika odnosno odbornika;
kriminalizacija falsifikovanja potpisa birača i davanje priloga iz zabranjenih izvora. Ove promjene
imaju za cilj unapređenje krivičnopravne zaštite izbornih prava, jačanje odgovornosti i
odvraćanje od izbornih krađa i prevara.
Kompletnu analizu možete preuzeti ovdje.
Otvoreni smo za javni dijalog vezan za sadržaj naših publikacija i za sve dobronamjerne sugestije
i kritike.
Ova publikacija je nastala u okviru projekta „Izborna reforma u fokusu: Vrijeme je!“ koji Centar
za demokratsku tranziciju (CDT) realizuje u saradnji sa Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj
(UZOR) i Udruženjem mladih sa hendikepom (UMHCG), uz podršku Evropske unije,
posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori. Njen je sadržaj isključiva odgovornost CDT i ne
odražava nužno stavove Evropske unije.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Autor:Radiotitograd.me
