Foto:Pixabay
Samo jedan grad na ovoj planeti prostire se na dva kontinenta. Njegov geografski položaj odredio mu je istoriju koja na raskrsnici dva kontinenta i tri mora nikada nije spavala. Zbog toga većina svjetskih metropola koje pohode milioni turista, nije ni približno atraktivna niti privlačna kao Istanbul. On je bogat, haotičan i istovremeno moderan. Tu se srijeću kulture i civilizacije i zbog toga ga mnogi sa pravom zovu – pupkom svijeta.
Kada pitate koliko Istanbul ima stanovnika, tačan odgovor je rastegljiv. Možda 16 miliona. Možda 18 miliona, a možda i više o toga. Čini se da tačan broj niko ne zna jer nije poznat broj izbjeglica i novopridošlica iz drugih zemalja u Aziji. Oni na proputovanju ka Evropi, dio vremena provedu u Istanbulu. Dio njih ostane trajno u gradu na Bosforu. U tolikoj gužvi na ulicama i prevozu, niko ih neće prepoznati i pitati šta tu rade i koliko ostaju.
Uđete u Evropu i izađete u Aziji
U svakom slučaju Istanbul je veći teritorijalno i ima više stanovnika nego Njujork ili London. Ist river i Temza ne mogu da se porede sa Bosforom kojim plove prekookeanski brodovi. Morske struje u Bosforu su toliko jake da gledano sa površine, voda u njemu kao da teče. Iako su napravljeni mostovi koji su spojili evropsku i azijsku stranu, Bosforom i dalje plove desetine brodova sa putnicima i automobilima koji prevoze putnike u lokalu. Ipak, najveće iznenađenje je tunel. Uđete u Evropi i izađete u Aziji. Dok iznad vas plove brodovi.
U dijelu grada oko Aja Sofije, nastala je Vizantija. Sa druge strane Zlatnog roga kolonije su imali Đenovljani, Mlečani, razni narodi i trovci širom Mediterana. Svako od njih je ostavio svoj trag.
Naravno, ključnu ulogu u formiranju identiteta Istanbula imala je Otomanska imperija. Ona je imala svoje uspone i padove ali Istanbul je u kontinuitetu rastao. Do današnjih dana kada u tom gradu samo jedna ili dvije ulice razdvajaju zgrade sa početka prošlog vijeka i savremene solitere i nebodere u staklu sa 50 i više spratova. Za razliku od evropskog dijela u kojem je izgradnja ograničena arheološkim nasljeđem, u azijskom dijelu je razvoj grada imao znatno veće mogućnosti. Zato tamo niču zgrade kojima bi se ponosili u Njujorku, Parizu, Londonu, Tokiju. To su soliteri koje, čini se u cilju prestiža, grade svjetski poznate banke. Tako na nekoliko kilometara udaljenosti paralelno žive svjetovi na temeljima koji su nastali u razmaku od hiljadu godina.
Grad koji ne spava
Istanbul je istovremeno čist i prljav. Srijećete japije u odijelima kao u Londonskom Sitiju, turiste sa svih strana svijeta, nosače prtljaga koji kao da su izašli iz filma o „Orijent ekspresu”. Sve je to dio šarma grada koji čini se , nikada ne spava.
Turci su generalno, vrijedan narod. Svi nešto rade. Trguju, žure u prolazu, dobacuju poznanicima na drugoj strani ulice. Zadržali su stare običaje. Djeca u školama su jednobrazno obučena. Niko ne odudara. Komšije i dalje imaju vremena da izađu pred kuću, sjednu na klupu i isprate šta se dešava u njihovoj ulici. Veoma su gostoprimljivi i ako im ukažete i malo poštovanja, vratiće vam višestruko. To nije foliranje, vidi se u očima.
Interesantno je da se turisti tamo osjećaju kao kod kuće. Turci su na Balkanu bili prisutni pet vjekova i ostavili su dosta traga, čini se najviše u jeziku. Ako je u pitanju hrana, nećete ostati gladni.
Izvor:RTCG