Hoće li sva trgovina biti u ‘online’ sferi?

Radio Titograd

12.12.2023, 05:52h

5 min

Foto:Pixabay

Gotovo 2,14 milijardi ljudi širom svijeta kupovinu obavlja putem interneta, a veliki dio njih trgovinu obavlja isključivo online.

Trgovina putem interneta, poznata kao i online trgovina ili e-commerce, dostupna je od sredine ‘90-ih godina prošlog vijeka, prije svega u bogatijim i razvijenijim zemljama Zapada, ali je uslovno govoreći tek u skorije vrijeme postala masovno prihvaćena.

Primjera radi, ne tako davne 2017. godine online trgovina je predstavljala samo jednu desetinu ukupne prodaje širom svijeta, dok se očekuje da će do 2025. taj procent narasti na 27 odsto.

Prevedeno u realne brojke, to znači da gotovo 2,14 milijardi ljudi širom svijeta kupovinu obavlja putem interneta, a veliki dio njih kupovinu obavlja isključivo online. Poseban zamah je e-commerce doživio tokom pandemije, kada je zbog epidemioloških mjera dosta prodavnica bilo prisiljeno zatvoriti svoje fizičke trgovine i pružiti mogućnost online prodaje, što je kupcima suočenim s ograničenjima kretanja dobrodošlo. U tom periodu i oni koji nikada nisu razmišljali o kupovini putem interneta su zakoračili u svijet online trgovine.

Iz godine u godinu se posebno obaraju rekordi online prodaje danima namijenjenim za kupce, poput Crnog petka, koji je na Zapadu već odavno mamac za privlačenje kupaca, ali i takozvanim Cyber Mondayem, ponedjeljkom nakon tog petka, kada vladaju veliki popusti za online kupovinu. Kada se na to doda kineski Dan samaca, 11. 11, te posebni dani određenih trgovaca, poput Prime Daya online giganta Amazona, vidi se da u samo nekoliko sati online trgovci “obrnu” milijarde dolara.

I dok su online trgovine uobičajeno nudile kućne proizvode, elektronske uređaje, prehrambene namirnice, odjeću… ipak su postojala određena ograničenja koja su u velikoj mjeri “održavale u životu” fizičke prodavnice, najave najvećih online prodavaca pokazuju da se spremaju, može se reći, tektonske promjene u svijetu e-prodaje.

Nova ponuda
Najveći online trgovac Amazon je objavio da će od naredne godine kupci u svoje “korpe” moći dodati i automobile, odnosno moći će, za početak, kupiti modele južnokorejskog proizvođača Hyundaija, ali je za očekivati i da će drugi modeli uslijediti. To ukazuje da način na koji kupujemo više neće biti isti i da će zaista biti vrlo malo ograničenja šta se na internetu može kupiti.

Ekonomski analitičar Igor Gavran ističe da je trend online trgovine sigurno nezaustavljiv i logičan.

Kako kaže, ogromne su prednosti online trgovine za kupca, jer i makar da i dalje opstane želja da se određeni proizvodi pogledaju i isprobaju uživo, sama kupovina je opet jednostavnija, brža i efikasnija online putem.

Sigurno će trebati vremena da se većina kupaca navikne da čak i proizvod poput automobila kupuje putem interneta, ali on vjeruje da će se to prije ili kasnije desiti. A kada određena kritična masa prihvati ovaj model trgovine, to će u osnovi dovesti do zatvaranja klasičnih prodajnih objekata i gašenja klasičnih kanala prodaje.

“Slično se dešava s poslovnicama banaka paralelno sa širenjem elektronskog i mobilnog bankarstva – veliki broj klijenata je ogorčen ovim promjenama, ali je procijenjeno da je taj broj ipak puno manji od onih koji preferiraju online model ili su mu se bar spremni prilagoditi”, ukazuje Gavran.

Posljedice po klasične trgovine
Ovaj trend ka online trgovini će definitivno imati posljedice po klasične trgovine, koje će morati naći načina kako da opstanu.

Iako će se neki trgovci sigurno prilagoditi i preusmjeriti poslovanje na online platforme, izvjesno je da većina neće moći konkurisati dominantnim globalnim online trgovinama poput Amazona i neće moći opstati u istoj djelatnosti, kaže Gavran.

“Samim vlasnicima kapitala to ne mora neizostavno biti veliki problem jer mogu preusmjeriti ulaganja u neke druge djelatnosti, ali može pogubno djelovati na njihove zaposlene i uopšte zaposlenost. Nerealno je očekivati da se većina njih jednostavno prebaci u vodeće platforme poput Amazona jer je kod njih trend robotizacije, automatizacije i korištenja vještačke inteligencije, tako da će se broj radnih mjesta samo smanjivati.”

Mišljenja je i da određeni oblici “fizičke” trgovine neće baš tako brzo nestati, jer ipak za određene vrste proizvoda, poput automobila ili namještaja, je logično da kupac želi uživo provjeriti proizvod prije konačnog izbora o kupovini, ali moguća je njihova transformacija u izložbene salone i testne lokacije koji će tek predstavljati ispostavu online platforme.

Naravno, ovakve tranzicije će imati posljedice kako na prodavce, tako i na kupce.

U svojevrsnom prijelaznom razdoblju, koje u određenim segmentima može trajati godinama, pa i decenijama, kupci bi mogli “profitirati” od toga što će oni koji pokušaju zadržati klasične kanale prodaje morati da ih učine što atraktivnijim za kupce i učine iskustvo kupovine na taj način bolji nego što je ono danas.

Ali, naravno, ti isti kupci su negdje i zaposleni, dodaje Gavran, pa ako je to tradicionalna trgovina kojoj prijeti opadanje i gašenje, onda će u određenom trenutku oni shvatiti da ono što im je odgovaralo kao kupcima u stvari ih ugrožava kao zaposlenike. To znači i da se radi o trendovima o kojim će i vlasti morati voditi računa.

Uticaj na države
Kao i kod šireg procesa “zamjene” ljudskog rada robotizacijom, automatizacijom i vještačkom inteligencijom, vlade će se morati angažovati prije nego počnu masovna otpuštanja, jer u suprotnom riskiraju šire negativne društvene posljedice, napominje Gavran.

Takođe  jedan aspekt koji bi vladama morao biti važan jeste lakoća kojim globalni online trgovci poput Amazona izbjegavaju plaćanje poreskih i drugih obaveza što je posebno veliki rizik za male ekonomije. Iako će se PDV i slični porezi prilikom prodaje moći relativno lako obračunavati i naplaćivati, enormna dobit koju ovakve kompanije ostvaruju na svim tržištima se obično preusmjerava i lažno prikazuje ostvarenom samo tamo gdje mogu platiti najmanji porez, čime se aktivno siromaše sva ostala tržišta, pojašnjava Gavran.

Takođe, moć takvih dominantnih korporacija u odnosu na dobavljače će jačati do nivoa potpune hegemonije i kontrole, što opet stvara pritisak na cjelokupne ekonomije.

Takve posljedice su već vidljive u raznim industrijama širom svijeta. Primjera radi, veliki broj prodavnica biciklističke opreme širom svijeta se morao zatvoriti jer se cjenovno ne mogu nadmetati sa specijaliziranim online trgovinama poput Wiggle CRC-a, nastalog spajanjem lanca Wiggle i Chain Reaction Cycles, koji su prodavali komponente jeftinije od cijena po kojim su ih male prodavnice nabavljale. Ogromna kupovna moć ove online trgovine je bila tolika da su zbog obima narudžbi dobijali popuste s kojim se mali vlasnici u Velikoj Britaniji jednostavno nisu mogli nositi i bili su prisiljeni gasiti svoje prodavnice.

Nesporne pozitivne strane online trgovine i prednosti koja ona daje kupcima ne smiju zamagliti perspektivu vladama koje moraju ozbiljno da se posvete njenoj regulaciji i izbjegavanju ili barem minimiziranju negativnih efekata, napominje Gavran.

Naravno, kupci stalno, a pogotovo u doba inflacije kakva trenutno vlada, pokušavaju dobiti što bolju ponudu za svoj teško zarađeni novac, pa se postavlja pitanje šta za njih znači budućnost u kojoj je sva prodaja u online sferi i koje prednosti i mane nosi takva praksa.

Usluge za kupce
Za kupca su prednosti kod mnogih proizvoda praktično apsolutne, kaže ekonomski analitičar – kada je riječ o robi koju poznaju i redovno kupuju, nepoznanice su minimalne ili ih nema, jednostavno ne postoji prednost gubljenja vremena i plaćanja viših cijena da bi se fizički obavila kupovina.

U takvim slučajevima nema negativnih strana za samog kupca (ako podrazumijevamo da nije zaposlen u klasičnoj trgovini koja će imati štete od rasta online trgovine).

Kada je riječ o složenijim proizvodima, onim koje kupac nikada nije uživo vidio ili isprobao, za koje je vjerovatnije da će trebati neku podršku ili možda neće odgovarati njegovim potrebama jer se online putem nije mogao dovoljno informisati, tada su rizici naknadnih troškova i gubitka vremena primjetni, s obzirom da postoji mogućnost da se takvi eventualni problemi riješe negativno po kupca, odnosno takvi problemi se potencijalno mogu lakše riješiti u slučaju tradicionalne kupovine, što je moguća prednost za klasičnu trgovinu.

Takođe, u slučaju prodaje robe za koju je u klasičnoj trgovini uobičajeno pregovaranje o cijeni ili dodatnim pogodnostima, može se desiti da tako nešto nije jednako izvodljivo online putem, što posljedično daje prednost tradicionalnoj trgovini.

“Uopšte, u velikoj većini slučajeva je online trgovina bolja opcija za kupca prema većini faktora, a i mnoge trenutne slabosti se mogu prevladati njenim daljim unapređenjem. Naravno, za one koji se ne snalaze s korištenjem interneta online trgovina nikada neće biti bolji izbor, ali riječ je uglavnom o starijoj populaciji čiji se udio neminovno smanjuje, a u međuvremenu će još moći koristiti klasične trgovine jer neće sve nestati preko noći, odnosno moći će koristiti usluge posrednika”, smatra Gavran.

 

 

Izvor:RTCG

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top2

22.02.2024. u 08:01h

Titogradske vijesti, top2

22.02.2024. u 07:58h

Titogradske vijesti, top2

22.02.2024. u 07:38h

12.02.2024. u 22:18h

12.02.2024. u 22:18h

Skip to content