DW: Ne razmatra samo Srbija vraćanje vojnog roka, koji bi još Evropljani mogli „rado u vojnike“

Radio Titograd

10.05.2024, 10:34h

4 min

Foto:Guliver

 

Ne razmišljaju samo u Srbiji o ponovnom uvođenju vojnog roka – već i u Njemačkoj, piše Dojče vele (DW) navodeći da se za to zalaže i konzervativna CDU. Kako je to pitanje riješeno u drugim zemljama u Evropi?

Nakon dugih rasprava, konzervativna Hrišćansko-demokratska unija (CDU) izglasala je na svojoj stranačkoj konvenciji početkom nedjelje da se zalaže za postupni povratak obaveznog vojnog roka u Njemačkoj. Mladi bi tako ponovo morali da idu u vojsku na određeno vrijeme ili da taj rok odsluže u civilnom određeno vrijeme. Ta obaveza ukinuta je 2011. „Postupno ćemo povući suspenziju služenja vojnog roka i konvertovati obaveznu vojnu službu u obaveznu godinu služenja društvu“, navodi se u rezoluciji CDU.

Takozvana „socijalna godina“ mogla bi se obaviti i u Bundesveru i u socijalnim ustanovama, piše DW. A dok se ta odluka konačno ne sprovede, CDU predlaže da se uvede „obaveza uslovne vojna službe“ koja će se ravnati prema kadrovskim potrebama njemačke vojske. Razlog za takav zaokret CDU, stranke koja je bila na vlasti kada je vojna obaveza ukinuta, jeste zabrinutost zbog sve agresivnije Rusiju i nedostatka osoblja u Bundesveru.

Njemački ministar obrane Boris Pistorijus bi do ljeta trebalo da donese odluku o ponovnom uvođenju nekog oblika vojne obaveze. Kako su druge zemlje u Evropi riješile taj problem?

Švedska – uzor za Njemačku?

Ministar Pistorijus trenutno testira razne modele, uključujući i švedski. Švedska je 2010. suspendovala obavezni vojni rok, ali ga je ponovo uvela sedam godina kasnije, nakon ruske aneksije Krima.

Od tada svi 18-godišnjaci moraju da se prijave i ispune odgovarajući onlajn-obrazac. Neke od njih potom pozivaju na ljekarski pregled. Ipak, na kraju samo oko pet do deset odsto muškaraca i žena godišnje na kraju prihvati službu. Regrutuju se samo oni koji su spremni da dobrovoljno služe vojni rok.

Postoji dakle evidencija, ali je praktično sama vojna služba – dobrovoljna. Krajem 2023. Švedska je takođe odlučila da ponovo uvede obavezni rad za opšte dobro, recimo u hitnim službama.

Njemački ministar obrane Pistorijus ocjenjuje da je švedski model „posebno pogodan“ za njemačke potrebe.

Danska i Norveška – žene u budućnosti takođe u vojsci

U Danskoj takođe postoji obavezna vojna služba od 18. godine, ali za sada samo za muškarce. Žene bi trebale da se regrutuju od 2026. Uz to, produžava se i osnovni vojni rok s četiri na jedanaest mjeseci. Slično kao i u Švedskoj, sada se poziva samo dio jednog godišta, jer se prijavljuje dovoljno dobrovoljaca.

U Norveškoj od 2016. i muškarci i žene moraju da se jave na registraciju, gdje se medicinski procjenjuje njihova podobnost za vojsku. Ipak, i u toj skandinavskoj zemlji na kraju u vojsku pozove samo dio onih koji se prijave. Zbog rigorozne selekcije, vojna služba se smatra jednako vrijednom kao i druge visokoškolske kvalifikacije.

Austrija – jedna kratka epizoda

Uprkos brojnim raspravama, Austrija nikada nije odustala od vojnog roka. Muškarci između 18 i 35 godina pozivaju se u oružane snage samo na šest mjeseci osnovne obuke, pod uslovom da se prethodno utvrdi da su sposobni. Onaj ko iskaže prigovor savjesti i da zbog toga ne želi da ide u vojsku, može da odradi devet mjeseci društveno korisnog rada. Žene mogu da volontiraju u vojsci.

Hrvatska

U Hrvatskoj je služenje vojnog roka ukinuto 2008, nakon čega je uvedeno dobrovoljno služenje. Ali, zbog sve slabijeg odziva već neko vrijeme se glasno raspravlja o ponovnom uvođenju neke vrste vojne obaveze.

Letonija – ponovo regrutacija zbog ruske agresije

Letonija je takođe je od prošle godine ponovno uvela obavezni vojni rok na dobrovoljnoj osnovi, a od ove godine će svi muškarci od 18 do 27 godina biti regrutovani. Predviđeno je da služba traje jedanaest mjeseci. Žene mogu da odluče da dobrovoljno idu na obuku. Od 2028. pa nadalje svake godine biće pozivano po 7.500 muškaraca. Prema NATO, to otprilike odgovara broju profesionalnih vojnika u toj zemlji.

Zamjenska služba je moguća i može se obavljati u nekom od objekata koji su podređeni Ministarstvu odbrane. Ta baltička zemlja ponovo je uvela vojni rok zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Jedna je od tri zemlje NATO koje graniče s Rusijom. Druge dvije, Estonija i Finska, nikada nijesu ukinule vojni rok.

Ukrajina i Litvanija – regrutacija nakon aneksije Krima

Ukrajina je ponovo uvela obavezni vojni rok ubrzo nakon ruske aneksije Krima 2014. godine. To se odnosi na sve muškarce između 18 i 26 godina. Osim toga, nakon ruskog napada u februaru 2022, ukrajinska vlada donijela je zakon prema kojem svi muškarci od 18 do 60 godina mogu da budu mobilisani.

Litvanija je takođe brzo reagovala i ponovo uvela vojni rok 2015, nakon što je ukinut nekoliko godina ranije. Godišnje će biti mobilisano oko 3.500 građana.

Grčka – civilno služenje traje dvostruko duže

U Grčkoj su svi muškarci između 18 i 45 godina obavezni da odsluže vojsku. Služba u svim rodovima oružanih snaga traje dvanaest mjeseci. Postoje izuzeci u zavisnosti od lokacije i jedinice. Kraće služenje odnosi se, na primer, na operacije na granici ili sa specijalnim jedinicama kao što su padobranci ili ronioci. Kraći rok služe i oni koji dolaze iz višečlanih porodica.

Alternativa je rad za opšte dobro, ali taj oblik službe traje dvostruko duže. Ubuduće će postojati i dobrovoljno služenje vojnog roka za žene. Osnovna služba s oružjem produžena je tek 2021. godine, a razlog je dugogodišnji sukob s Turskom, kao i nizak natalitet.

Turska – ako imaš novac, služiš kraće

Turska ima jednu specifičnost: vojni obveznici mogu da skrate svoje vrijeme u vojsci za četiri nedjelje uz naknadu od oko 5.000 eura. Nekada su bili mogući i duži rokovi koji su se uz naknadu otkazivali. Generalno, obavezni vojni rok odnosi se na sve muškarce između 20. i 41. godine i traje najmanje šest mjeseci. Onaj ko izbjegava službu, dobija novčanu kaznu ili ide u zatvor. Ne postoji pravo na odbijanje služenja vojnog roka.

 

 

Izvor:CDM

Podijeli na:

Magazin, Titogradske vijesti, top2,

23:35h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

27.05.2024. u 23:27h

Skip to content