Foto:PKCG
U Bijelom Polju otvoren 4. Bjelopoljski biznis forum, koji organizuje Opština Bijelo Polje u
saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i Investiciono razvojnim fondom Crne Gore.
Obraćanje predsjednice Privredne komore Crne Gore dr Nine Drakić sa otvaranja
Bjelopoljskog biznis foruma:
„Od prvog dana kada sam saznala da će se na sjeveru Crne Gore, u Bijelom Polju, uspostaviti
jedan privredni forum, a bilo je to prije 6 godina – vjerovala sam u potrebu organizovanja
ovakve konferencije i njen uspjeh.
Od tog dana do danas, prošlo je značajno vrijeme kada stvari posmatramo kroz objektivnu
optiku ekonomskih i društvenih procesa. Mnoge stvari su se mijenjale, ali je Bjelopoljski
biznis forum ostao mjesto okupljanja stručnih ljudi koji pripadaju ili su vezani za privredu,
privrednike i biznis.
Nije bilo lako održati ideju o postojanju ekonomskog foruma – pored ostalog što ni okolnosti
takvom poslu nijesu bile naklonjene: od krize uzrokovane korona virusom, preko ove
izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, do političkih i društvenih procesa u Crnoj Gori, koji
takođe imaju svoje uticaje na biznis i privredu.
Zbog svega toga, drago mi je da sam danas ovdje i da prenosim profesionalno zadovljstvo iz
najstarije i krovne asocijacije crnogorske privrede, koja je suorganizator ovogodišnjeg,
četvrtog po redu Bjelopoljskog biznis foruma.
Na Sjeveru Crne Gore skoncentrisan je značajan dio našeg ukupnog razvojnog potencijala.
Doprinos ekonomiji, koji stiže iz ovog regiona, jeste nešto veći sa začetkom kapitalnih
investicija i ulaganja u razvojne projekte koji je podudaran vremenu nastanka i višegodišnjeg
trajanja ovog foruma. Međutim, informacije koje iz godine u godinu dobijamo, ukazuju na
veoma izražen razvojni zaostatak sjevera u odnosu na centralni i južni dio Crne Gore.
Zbog toga je ovo prilika da se osvrnemo na podatke koji jasno govore o stanju ekonomije na
sjeveru. Naime, prema zvaničnim podacima Uprave prihoda i carina i Uprave za statistiku:
Privredni subjekti sjevernog regiona su tokom 2022. godine učestvovali sa 10% u
ukupnom broju privrednih subjekata koji su predali finansijske iskaze, 6% u ukupnim
prihodima, 5% u dobiti, te 10% u ukupnom broju zaposlenih.
Od 61 velike kompanije, koliko ih je u Crnoj Gori poslovalo tokom 2022. godine,
svega su tri sa sjedištem u sjevernom regionu. Generisale su 26% ukupnih prihoda,
24% dobiti kompanija sjevernog regiona, dok su po broju zaposlenih učestovale sa
15% ukupno zaposlenih u privredi sjevera.
Najviše registrovanih privrednih subjekata je u Bijelom Polju (1.432 ili 3%), a
najmanje u Gusinju (35 ili 0,1%).
Prosječan broj zaposlenih lica u opštinama sjevernog regiona, u 2022. godini iznosio
je 30.740 odnosno 14% prosječnog broja zaposlenih na nivou Crne Gore (223.744).
Ovi podaci govore dovoljno sami za sebe. Sjever Crne Gore, sa evidentnim prirodnim
resursima, sa ljudskim potencijalom koji iz iskustva govoreći, u svakoj prilici i na svakom
mjestu bilježi uspjeh i rezultat – ima i pravo i obavezu i potrebu da se razvija u korak sa
državom.
Ovaj forum treba da prepozna i otvori sva relevantna pitanja, da pozove i zatraži odgovore i
rješenja stručne javnosti, političkih elita i donosilaca odluka. Zbog toga smo uostalom ovdje.
Pored svega rečenog, rekla bih da se tri pitanja nameću kao krucijalna – to je evidentno
nedostatna razvojna infrastruktura; nedostatak stručne radne snage uz negativna demografska
kretanja; nedovoljna sinhronizovan sistem ili aktivnosti koje omogućavaju bolju saradnju
privrede i finansijskih institucija.
Raduje me da će ove teme biti obrađene kroz nekoliko panela našeg foruma.
Osvrnuću se i na rezultate posljednjeg istaživanja koje smo u Komori spoveli. Naime,
pored redovne godišnje analize koju izrađujemo, ove godine prepoznali smo potrebu da
se kroz jednu sveobuhvatnu anketu identifikuje stanje poslovnog ambijenta u Crnoj
Gori, kao i raspoloženje i potrebe privrednika. Pokazalo se:
da preduzeća iz sjevernog regiona nepovoljnije ocjenjuju fiskalne i parafiskalne
namete od onih iz centralnog i južnog;
da kompanije sjeverne regije lošije od ostalih ocjenjuju efikasnost finansijskih
institucija;
da po pitanju rasta zaposlenosti i očekivanog prometa uopšte – sjeverni region
takođe iskazuje određenu skepsu.
Dakle, evo otvorenih pitanja za predstavnike Vlade i institucija, ali i za banke i
kreditore.
Takođe, ocjena privrede je da su najveće biznis barijere: siva ekonomija, nedostatak radne
snage, neadekvatna zakonska rješenja, spora naplata potraživanja i neefikasna državna
administracija.
Realna ekonomija traži reakcije u realnom vremenu, i mi iz Privredne komore ova pitanja
otvaramo, i potenciraćemo ih sve dok zajednički ne dođemo do adekvatnih odgovora ili
pretpostavki za razvoj biznisa.
Naravno, imamo dobrih primjera kako se stvaranje adekvatnih pretpostavki pozitivno
odražava na ekonomske procese. Mislim da je najbolji primjer izgradnja prve dionice
autoputa, te efekata na biznise na sjeveru, posebno u Kolašinu. Dakle, projekti proširenja
kapaciteta i modernizacije puteva i pruga, i drugih sadržaja od značaja za ukupnu
infrastrukturu, moraju biti u vrhu agende donosilaca odluka.
Posebno naglašavamo da treba ići ka snažnijoj zastupljenosti javno-privatnog partnerstva na
ovim projektima, a uvjerena sam da Bijelo Polje, sjeverna regija, i Crna Gora u cjelini imaju
pojedince i kompanije spremne da dio kapitala i profita usmjere u konkretne projekte vezane
za sjever zemlje.
Naša poljoprivreda ima veliki razvojni potencijal i predstavlja važnu kariku ekonomskog
prosperiteta Crne Gore. Razvojnu šansu Sjevera prepoznajemo u njegovanju lokalnih
gastronomskih specifičnosti i proizvoda iz domaće radinosti koje je potrebno još snažnije
promovisati i koristiti u sektoru turizma i ugostiteljstva.
Paralelno, poljoprivreda treba biti okrenuta novim trendovima u tehnologiji i inovacijama.
Povezivanje uzornih proizvođača i manjih gazdinstava sa vodećim grupacijama prehrambene
industrije daje šansu da i turistima, ali i domaćim potrošačima ponudimo naš proizvod,
ujedno promovišući i mogućnosti naše poljoprivrede kroz predstavljanje tradicionalnih
crnogorskih proizvoda koji odgovaraju evropskim standardima kvaliteta.
Upravo zbog svega navedenog potrebno je, baš sa ovog mjesta, započeti diskusiju kako da
objedinimo raznovrsno prirodno, geografsko i kulturno-istorijsko bogatstvo – i da ga stavimo
u funkciju dinamičnog ekonomskog razvoja.
Sa ovog foruma treba poručiti donosiocima odluka da sjever Crne Gore zaslužuje i
očekuje dodatna i intenzivna ulaganja u kapitalnu, razvojnu, turističku i društvenu
infrastrukturu.
Konferencija koja će trajati dva dana, kroz svoje tematske oblasti i istaknute učesnike,
osvijetliće sve ono što smo radili, a mogli smo bolje, a inicirati ono što nijesmo uradili, a
trebamo i možemo!
Ono što se iskristalisalo – jeste da je ovo minimum formata, uticaja i učešća u ekonomskim i
biznis tokovima, kroz koji se predstavljaju sjever Crne Gore i njegovi privrednici.“
Autor:Radiotitograd.me
